Tragom slavne tradicije

39. Varaždinske barokne večeri, 18 – 28 . rujna 2009.

• Tradicionalni festival barokne glazbe u Varaždinu održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i u ozračju obilježavanja osamstote obljetnice proglašavanja Varaždina slobodnim i kraljevskim gradom. Sudjelovanje Republike Češke kao ovogodišnje zemlje partnera donosi nove spoznaje o nama malo znanom baroknom glazbenom naslijeđu i autentičnim interpretacijama čeških umjetnika. Dvadesetak programa u samom Varaždinu i u drugim gradovima Hrvatske te u inozemstvu, s izvedbama uglednih domaćih i stranih umjetnika i ansambala posvećenih autentičnom izvođenju barokne glazbe te obilje popratnih programa, pridonose živosti i raznolikosti sadržaja koji privlače brojnu publiku.
  
  Ova je godina i u znaku triju bitnih obljetnica velikana glazbene prošlosti: 250. obljetnica smrti Georga Friedricha Händela, 350. obljetnica rođenja Henryja Purcella i 200. obljetnica smrti Josepha Haydna. Važna je i ustaljena praksa poticanja muzikoloških istraživanja. Ove godine ciklus Hrvatske glazbene baštine predstavlja skladatelja Gabriella Pulitija u izvedbi Ansambla Responsorium. Nastavlja se i dodjeljivanje nagrada Ivan Lukačić i Jurica Murai, koje osvajaju solisti i ansambli s najvišim izvođačkim dometima i najboljim interpretacijama, a dnevni list Vjesnik nagradom Kantor odaje priznanje za najbolju interpretaciju djela Johanna Sebastiana Bacha.
  
  Raskošni početak
  
  Početak Festivala obilježile su dvije velike vokalno-instrumentalne produkcije. Svečano otvaranje pripalo je umjetnicima zemlje partnera. Predstavljena je duhovna kantata Il serpente di bronzo (Brončana zmija) najznačajnijeg češkog baroknog skladatelja Jana Dismasa Zelenke. Većina su Zelenkinih djela duhovne skladbe. Mnoga od njih nestala su u arhivima i tek u posljednje vrijeme doživljavaju pozornost koju zaslužuju. Praški Ensemble Inégal, osnovan 2000. godine, okuplja vrsne češke i inozemne glazbenike koji izvode glazbu iz razdoblja od renesanse do 19. stoljeća, a glavna mu je zadaća oživljavanje velikih glazbenih djela prošlih vremena.
  
  Ansambl se sastoji od vrsnih glazbenika koji sviraju na autentičnim starim instrumentima i komornog podijeljenog zbora koji u ovom djelu nastupa samo u dva okvirna broja i potpomognut je vokalnim solistima, koji su u središnjim točkama izvodili recitative i arije biblijskog sadržaja uglazbljenog u stilu talijanskog oratorija. Uz sopranisticu Gabrielu Eibenovu (Egla) i muški alt Jakoba Huppmanna (Namuel), posebno su se istaknuli kontratenor Kai Wessel (Azaria), tenor Jaroslav Brezina (Mojsije) i bas Marian Krejcik (Bog). Pomna i dinamična izvedba žustrog tempa i vjernih stilskih karakteristika bila je u rukama osnivača i umjetničkog voditelja Ansambla Inégal orguljaša, dirigenta i zborovođe Adama Viktóra i predstavila je to kvalitetno djelo u najboljem svjetlu.
  
  Mesija domaćim snagama
  
  Središnji događaj drugog festivalskog dana bio je nastup Hrvatskog baroknog ansambla i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić u varaždinskoj Katedrali. Pod dirigentskim vodstvom ravnatelja HRBE Saše Britvića izveden je veličanstveni oratorij u tri dijela Mesija Georga Friedricha Händela, doduše u skraćenoj inačici u trajanju od devedesetak minuta, s vrsnim mladim domaćim solistima prekrasnih glasova i velikih tehničkih kvaliteta. Posebno se to odnosi na sopranisticu Mariju Kuhar Šoša, mezzosopranisticu Helenu Lucić i tenora Dejana Vrbančića, dok je bas Goran Jurić imao nešto više poteškoća s melizmima.
  
  Zbor koji je uvježbao Luka Vukšić, koji je i sam sudjelovao u izvedbi, bio je vrlo dobar. U Mesiji on je važna karika i svoje je točke izveo ujednačenim glasovima, kultiviranim pjevanjem i točnom intonacijom. Prvi dio oratorija bio je u cjelini najbolji, s vrhuncem u zborskoj fugi (Child is born). U drugom je pred kraj tenzija nešto popustila, melizmi nisu bili dovoljno gipki i precizni, tako da i poznati zbor Aleluja nije bio savršen, premda je izazvao spontani pljesak, no dojam je popravljen u reprizi na kraju izvedbe koja je ispraćena dugim pljeskom i ovacijama.
  
  U počast Jurici Muraju
  
  U povodu desete obljetnice prerane smrti akademika Jurice Muraja u predvorju varaždinskog HNK prvog festivalskog dana otvorena je izložba (postav Marijan Kraš) koja svjedoči o zanimljivom i plodnom životnom, umjetničkom, pedagoškom i izdavačkom radu uglednog Varaždinca, jednog od najizrazitijih predstavnika zagrebačke pijanističke škole i jednog od osnivača Varaždinskih baroknih večeri. Od osnutka festivala do kraja života Murai, veliki stručnjak enciklopedijskog znanja, bio je aktivan u programskom i organizacijskom odboru te dragocjeni suradnik bivšeg ravnatelja Vladimira Kranjčevića.
  
  Jurica Murai na VBV održao je i niz zapaženih nastupa, snimljenih zahvaljujući uredniku Radio Varaždina Vladimiru Gotalu. Izbor snimaka objavljen je na dva CD-a, uz glazbene ilustracije predstavljena u koncertnoj dvorani nakon otvorenja izložbe. U ime izdavača, Varaždinskih baroknih večeri i Aulosa te Croatia Recordsa, o nosačima zvuka govorile su Nataša Maričić i Nikolina Mazalin, dok je Juričin prijatelj i kolega pijanist Stjepan Radić vrlo emotivno govorio o njihovom pedesetogodišnjem druženju. Iznio je osobna sjećanja na slavnu četverolisnu djetelinu Stančićeve škole (Darko Lukić, Ranko Filjak, Jurica Murai i Stjepan Radić). Naglasio je da je prema Jurici, unatoč prijateljskom odnosu, gajio duboko poštovanje te je pohvalio njegovu skromnost, ali i darežljivost znanja, kao i ozbiljnost i dubinu interpretacije. Akademkinja Koraljka Kos govorila je o Murajevom nuzikološkom radu kojim je vješto spajao teoriju i praksu. Murai je redigirao i objavio klavirske skladbe, između ostalih Ferde Livadića, Ivana Zajca, Leopolda Ebnera, Dore Pejačević i Natka Devčića.
  
  Na prvom CD-u nalaze se djela Johanna Sebastiana Bacha (Muzička žrtva, Koncert za glasovir i orkestar, br. 5 u f-molu, BWV 1056, Sonata br. 4 u c-molu, BWV 1017), Domenica Scarlattija (tri Sonate) i Leopolda Ebnera (Sonata u C-duru), a na drugom Georgea Friderica Händela (Suita br. 2 u F-duru, Preludij, Menuet i Arija, Suita br. 7 u g-molu) i Domenica Scarlatija (jedanaest Sonata).
  
  © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 22. rujna 2009.

Piše: