Jake riječke snage

Koncertni događaji 2008. u Rijeci

• 
  Riječka filharmonija te zbor i orkestar HNK Ivana pl. Zajca Rijeka čiji je primarni zadatak sudjelovanje u izvođenju opernih predstava, u prošloj 2008. godini priredili su više zanimljivih i kvalitetnih koncertnih događanja.
  
  Fenomenalni slovenski trombonist Branimir Slokar
  
  Sredinom veljače orkestar Opere održao je u matičnoj kući Simfonijski koncert pod nazivom Večer skandinavske glazbe. Na programu su bila djela troje značajnih autora sjevernoeuropskih zemalja koji su živjeli na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i stvarali djela podjednakih stilskih značajki. Švedski skladatelj Hugo Alfen (1872–1960) pripada krugu nacionalnog smjera, i u djelima koristi citate folklorne glazbe svoje zemlje. Između ostalih djela skladao je i tri rapsodije za orkestar, a na koncertu u Rijeci čuli smo popularnu Midsommarvarku, odnosno Prvu švedsku rapsodiju op. 19, najpoznatije orkestralno djelo švedske simfonijske glazbe. Lijepo odabranim tempima te specifičnom uživljenošću s izvođenim djelom, ističući pritom njezin orkestralni kolorit i melodioznost, maestro Nikša Bareza sigurnom je gestom vodio dobro uvježban orkestar. Fenomenalni slovenski trombonist Branimir Slokar, svirao je u nastavku solističku dionicu Koncerta za trombon i orkestar danskog skladatelja Launya Grondahla (1865–1969). Pisan u romantičkom stilu, ispunjem dramskim i lirskim elementima, koncert obiluje bravurama, pasažama i skokovima i iznimno je težak za solista. Tehnički nepogrešivim majstorstvom ne zapadajući u površnu virtuoznost, stilskom primjerenošću te suptilnom muzikalnošću i plemenitošću tona u čitavom rasponu instrumenta, Branimir Slokar ostvario je blistavu interpretaciju.
  
  U drugom dijelu večeri na programu je bila obimna Simfonija br. 2 u D-duru op. 43 velikog finskog glazbenika Jana Sibeliusa (1865–1957), ciklično djelo koje zauzima posebno mjesto u autorovu simfonijskom opusu i reprezentativno je djelo svjetske simfonijske literature. Orkestar riječke Opere pojačan gudačima, uz muzikalno i sistematično vodstvo maestra Nikše Bareze, predstavljao je disciplinirano, uigrano i jedinstveno tijelo homogena i iznijansirana zvuka. Publika koja je ispunila riječko kazalište u ovoj autentičnoj izvedbi doživjela je svu ljepotu, draž i osebujnost glazbe autora skandinavskog podneblja.
  
  Sredinom mjeseca travnja orkestar riječke Opere priredio je koncert za mlade pod nazivom Večer bečke klasike. Prokušana shema programa simfonijskih koncerata, uvertira – koncert – simfonija na ovoj je glazbenoj večeri vrlo dobro funkcionirala. Uvertira operi Egmont Ludwiga van Beethovena pod dirigentskim vodstvom maestra Igora Vlajnića zazvučala je punom snagom. Pijanist Stipe Bilić interpretirajući muzikalno i stilski kulturno solo dionicu u Koncertu za klavir i orkestar u D-duru Josepha Haydna, prikazao se u lijepom svijetlu, dok je Simfonija u g-molu, br. 25 ("mala") Wolfganga Amadeusa Mozarta svirana dovoljno precizno i s umjerenim gradacijama.
  
  Razigrano, iznijansirano i  proživljeno: Marco Graziani i Petar Kovačić
  
  Posebno značajan Simfonijski koncert pod nazivom Večer Brahmsa održan je u mjesecu svibnju. Na njemu su kao solisti nastupili Marco Graziani i Petar Kovačić, dva darovita mlada riječka instrumentalna solista. Razigrano, iznijansirano i sigurno te proživljeno i akcentirajući glazbene vrijednosti Brahmsova notnoga teksta, violinist Marco Graziani i violončelist Petar Kovačić izveli su Dvostruki koncert za violinu, violončelo i orkestar u a-molu Johannesa Brahmsa. Maestro Anton Nanut dirigirajući orkestrom riječke Opere, prisno je surađivao sa solistima, a u nastavku izvodeći Brahmsovu Simfoniju br. 2, op. 73, potvrdio je široku stilsku kulturu te profinjenost i zanos u izrazu.
  
  U sklopu programa Riječkih ljetnih noći riječka je Opera, u srpnju u riječkoj Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske, izvela Requiem Giuseppea Verdija. Maestra Nada Matošević vitalnošću i umjetničkim temperamentom već od prvog tona violončela u početnom stavku Kyrie, udahnula je tempo i zamah te privukla koncentraciju izvođača i pozornost slušatelja. Solisti su pružili vrlo dojmljive i osebujne pjevačke kreacije. Sopranisticu Olgu Kaminsku krasili su suptilni verdijanski pianisimi u visokom registru i kristalna intonativna jasnoća, a gošća Nataša Jović Trivić potvrdila se kao muzikalna interpretkinja respektabilna glasovna potencijala. Davor Lešić svojim je tenorom pružio ugodne trenutke, dok je bas Luciano Batinić, premda nešto svijetlija timbra glasa imponirao snagom izraza. Impresivan je bio zbor koji je intenzitetom tona, stilskom primjerenošću i ritmičkom pedantnošću oduševio. Nedvojbeno je da je ansambl rječke Opere pod ravnanjem Nade Matošević u pripremu i realizaciju Requiema uložio mnogo truda i napora te je velikom broju posjetitelja doista pružio istinske duhovne glazbene trenutke.
  
  U sklopu Zajčevih dana Riječka filharmonija u mjesecu listopadu održala je koncert s djelima hrvatskih skladatelja Ivana pl. Zajca, Petra Osghiana, Frane Paraća, Branimira Sakača i Jakova Gotovca. Programska osobitost koncertne večeri bila je Suita concertnnte za flautu i gudački orkestar s klavirom dubrovačkog skladatelja Petra Osghiana (1932 – 1979). Solističku dionicu svirao je renomirani riječki glazbenik Davor Bušić, prvi flautist orkestra riječke Opere, koji je vrlo ispjevanim melodijskim linijama, sigurnih skokova te kristalno čistim plemenitim vibrato tonom svirao tri kontrastna stavka ove lijepo zamišljene ciklične skladbe.
  
  Koncerte u Rijeci organiziraju i tri agencije od kojih je najefikasnija Glazbena agencija Haller, koja u tijeku godine priređuje koncertne večeri. Glavni projekt te agencije je ljetni Festival komorne glazbe, koji se prošle godine pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, održao po treći put. Priređene su četiri raznolike i zanimljive koncertne večeri. Na prvom se koncertu u riječkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predstavila ženska vokalna skupina Cappella civica iz Trsta. Šesnaest glasovno i ritmički usklađenih pjevačica, uz komornu pratnju izvelo je izbor duhovnih napjeva autora raznih zemalja.
  
  Upečatljiv bio je koncert riječkog ansambla za staru glazbu Collegium musicum Fluminense i njihovih gostiju, vokalnih solista sopranistice Ingrid Haller, mezzosopranistica Diane Haller i Kristine Kolar, tenora Ivana Kruljca i baritona Roberta Kolara. Interpretirajući izbor moteta i ricercara iz značajne zbirke duhovnih koncerata Parnasia militia renesansnog skladatelja Vinka Jelića (1596 – 1636) rođenog u Rijeci, otkrili su posjetiteljima draži i ljepotu ranobarokne monodije Jelićeva stila. Umjetnici iz Pule, Samanta Stell, poprečna i blok flauta, Nataša Dragun, flauta, i kontrabasist Sandro Peročević predstavili su se šarolikim programom, od glazbe baroka do našega vremena. Na posljednjem, četvrtom koncertu, nastupio je slavni ansambl za staru glazbe Musa Ludens iz Bratislave. Ansambl sastavljen od šest vrsnih i svestranih vokalnih i instrumentalnih glazbenika, stilski dotjeranim pjevanjem, izmjenjujući se na puhačkim i trzalačkim instrumentima i čitavom arsenalu udaraljki, pokazali su visoko umijeće i lakoću izvedbi i najtežih pasaža te osobno uživljavanje u interpretaciju koje s radošću uspješno prenose i na slušatelje.
  
  Amaterski Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjgov pod ravnanjem Dušana Prašelja, održao je u mjesecu prosincu u riječkoj Crkvi sv. Jerolima uspješan koncert pod nazivom Staroslavenski duhovni glasi. Razrađenom dinamikom, artikuliranom dikcijom, dobrim prožimanjem teksta i glazbe te zborski uravnoteženim zvukovljem tumačili su Liturgiju Jovana Zlatoustog crkveno remek djelo Stevana Mokranjca, stavke Gospodi i Slava, iz 3. Staroslavenske mise Albe Vidakovića te Staroslavensku misu Dušana Prašelja.
  
  Od prigodnih tradicionalnih koncerata zbora i orkestra riječke Opere izdvojimo izvedbu oratorija Mesija Georga Friedricha Händela posvećen blagdanu sv. Vida zaštitnika grada Rijeke sa solistima Mirellom Toić, Kristinom Kolar, Sergejem Kiselevim i Sinišom Štorkom i dirigentom Miroslavom Homenom te osobito dva prigodna prosinačka koncerta. U Svetištu Majke Božje Trsatske Božićni koncert održao je zbor riječke Opere s programom umjetničkih i narodnih pjesama duhovne glazbene baštine iz svih krajeva naše zemlje u složenijoj koncertnoj obradi. U prvom dijelu glazbene večeri u ispunjenoj Trsatskoj crkvi čuli smo Koledvu Tomislava Uhlika, te duhovne napjeve Hote o ljudi sim (napjev iz Jastrebarskog) i Svanu nam (narodna iz Zadra) te posebnu zanimljivost programa, poznatu božićnu U se vrijeme godišta zapisa iz Trsata u maestralnoj obradi za zbor. Muški dio zbora u nastavku je pročišćenim zvukom i lirskim nijansiranjem pjevao narodnu sa Šolte Po Duhu Svetome.
  
  Orguljaš Neven Kraljić sigurno je i pedantno surađivao s dirigentom i ansamblom, a u solo nastupu ekspresivno je svirao Klancevu Pastorellu. U programu je sudjelovala i riječka glumica Andreja Blagojević, koja je primjerenom dinamikom iako ponekad u prebrzom tempu kazivala odabrane prikladne stihove. U nastavku večeri izvođene su ne toliko poznate no dobro prihvatljive pjevne pjesme sugestivna melodijska ugođaja Uspavanka malom Isusu (napjev iz Lupoglava), Diva mati i Novi glas nosim (narodne iz Bačke) te napjev Gradišćanskih hrvata Nujno, tiho. Prema kraju koncertne večeri pjevani su poznati napjevi poput Oj pastiri (obrada Ćiril Junek) i Veseli se Majko Božja u majstorskom koncertnom aranžmanu Borisa Papandopula. Krajnje jednostavnon i prozračnon obradom čuvene božićne pjesme Tiha noć Franza Grubera, pjevanom lijepim i mekim zaobljenim glasovima koji su se stapali u skladnu harmonijsku cjelinu te u suzdržanoj piano dinamici zaokružena je ta dojmljiva prigodna glazbena noć.
  
  Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca održao je četiri Novogodišnja koncerta što je pobudilo veliki interes publike, a ulaznice za sve koncerte bile su rasprodane mnogo prije njihova održavanja. Popularni i već prokušani program koncerta počeo je efektnim i uvijek rado slušanim 5. i 6. Mađarskim plesovima Johannesa Brahmsa. Ugledni riječki pijanist Goran Filipec prvi je put nastupio u rodnom gradu uz pratnju orkestra i to sa skladbom Mrtvački ples za klavir i orkestar Franza Liszta. Sam naslov i karakter glazbe nije bio baš sretno odabran, ali je Filipec opet potvrdio svoju besprijekornu virtuoznost i muuzikalnost. Slijedila je Lisztova Mađarska rapsodija br. 2, Ples sa sabljama Arama Hačaturjana, Can, Can iz Offebachova Orfeja u podzemlju te neizostavne polke i valceri Johanna Straussa mlađeg i starijeg. Izvedbom je jasno i korektno ravnala Nada Matošević, kojoj je povremeno nedostajalo ležernosti i šarma u tumačenju tih prigodnih i popularnih partitura. Orkestar riječke Opere ponovo je potvrdio već prepoznatljivu kvalitetu zvuka i disciplinu, te je publika, koja je ispunila kazalište na sva četiri koncerta sa simpatijama i oduševljenjem ispratila njihove zanosne interpretacije.
  
  © Ramiro Palmić, KULISA.eu, 11. siječnja 2009.

Piše: