Čari i ganuća pjevačkog umijeća

49. Osorske glazbene večeri, 16. srpnja - 20. kolovoza 2024.: The King´s Singers, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Osor, 16. srpnja 2024.

• 

  U slijedu svečanih otvaranja hrvatskih nacionalnih ljetnih festivala, 16. srpnja došao je red i na veću užurbanost u slikovitom Osoru, povijesno važnom gradiću na prevlaci otoka Cresa i Lošinja. Ekipe Hrvatskog radija i televizije okupirale su prostor oko mjesne crkve, nekadašnje katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, a od 20 sati krenuo je izravni prijenos na Trećem programa Hrvatskog radija koji tradicionalno osmišljava i vodi urednica Iva Lovrec Štefanović. U jednosatnom je programu urednica okupila – što uživo u Atriju osorskog Arheološkog muzeja, a što s već unaprijed snimljenim izjavama, osobe važne za organizaciju, praćenje i ostvarivanje Osorskih glazbenih večeri (OGV): tako umjetničkog voditelja Marina Kaporela, izvršnog producenta Josipa Nalisa, unuku utemeljitelja festivala Danijela Marušića – Ivu Marušić i dugogodišnju izvjestiteljicu s festivala Zdenku Weber, a snimila je i razgovore sa skladateljima Alfijem Kabiljom i Blaženkom Juračićem te Jonathanom Howardom, članom seksteta The King's Singers koji je nastupio na otvorenju. Na središnjem je trgu održan kraći skup s podizanjem festivalske zastave i intonacijom fanfara, a tradicionalni izravni prijenos svečanog otvorenja započeo je u 21 sat pozdravnim riječima gradonačelnice Malog Lošinja Ane Kučić. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek pohvalnim se riječima osvrnula na prošle festivalske godine najmlađeg nacionalnog festivala i dala zeleno svjetlo za početak 49. izdanja festivala.

  Zadužen za sadržajno oblikovanje festivalskih događanja, Marin Kaporelo – umjetnički voditelj Osorskih glazbenih večeri u drugoj sezoni otkako je imenovan, osmislio je niz od 16 koncertnih večeri i to od 16. srpnja do 20. kolovoza s nastupima niza izvrsnih hrvatskih i inozemnih glazbenika, solista i ansambala. Pritom je zadržao uvriježene standarde i ideje utemeljitelja Danijela Marušića, po kojima su OGV festival koji kontinuirano naručuje nova djela hrvatskih skladatelja i u programe uključuje skladbe svih generacija i stilskih usmjerenja hrvatskih autora u ravnopravnom susretanju s djelima iz svjetske glazbene baštine.

  

  S takvom je programskom usmjerenošću bio koncipiran i nastup Vokalnog ansambla The King's Singers kojim su ovogodišnje 49. OGV započele. Dolazak jednog od najpoznatijih svjetskih vokalnih ansambala u Osor pobudio je veliko zanimanje. Doista, kada se čita životopis seksteta The King's Singers, pjevača iz Velike Britanije čije je izuzetne vokalne domete moguće upoznati putem YouTubea, dobiva se uvid u tradiciju vokalnog umijeća njegovanog više od pola stoljeća. Aktualni članovi: kontratenori Patrick Dunachie i Edward Button, tenor Julian Gregory, baritoni Christopher Bruerton i Nick Ashby i bas Jonathan Howard, pjevači su obdareni odličnim glasovima ali i glumačkim i voditeljskim sposobnostima. Zahvaljujući vrhunskoj uvježbanosti, njihovo izvođenje djeluje nadasve spontano a publiku osvajaju osobitom simpatičnošću i lakoćom uspostavljanja kontakta budući da svaki od šestorice nastupa i kao voditelj kroz program.

  Na 49. OGV stigli su The King's Singers programom naslovljenim Legacies (Baštine). Namjera je dakle bila izvesti skladbe koje povezuju pet stoljeća glazbene produkcije. Započevši nastup glazbom iz animiranog filma Pinnocchio, kao posvetom u povodu stogodišnjice osnutka Disneyja,  preko baštine tudorskog i elizabetanskog razdoblja engleske renesanse, zastupljene glazbom Thomasa Weelkesa i Williama Byrda, te izvodeći potom vokalne bisere švedskog majstora Huga Alfvéna i nadasve duhovite madrigale mađarskog modernista Györgya Ligetija, uključili su vrhunski vokalisti u program novo djelo hrvatskog skladatelja Blaženka Juračića.

  

  Umrežena između dva Ligetijeva madrigala, prvog naslovljenog The Cuckoo in the Pear-Tree (Kukavica u kruškinom drvu) i drugog A Long, Sad Tale, (Duga, tužna priča), oba iz ciklusa Nonsense Madrigals (Madrigali bez smisla),  Juračićeva je skladba Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in cruce. Christianus interrogat, Christus responder odskakala duljinom i ugođajem prenijevši slušatelje u neko drugo glazbeno vrijeme i misaoni sadržaj. Uglazbivši tekst Marka Marulića, odgovorivši time na narudžbu OGV-a da u povodu 500. obljetnice smrti „oca hrvatske književnosti“ sklada djelo kao omaž hrvatskom piscu čiji su književni tekstovi bili itekako rasprostranjeni i čitani diljem tadašnje kulturne Europe, osobito dakako oni na latinskom jeziku, ostvario je Blaženko Juračić prema vlastitim riječima djelo „s jasnom porukom ali i svjesnošću pripadnosti europskim čvrstim korijenima vjerskog nasljeđa i kulturnog identiteta“.

  Doista, praizvedena skladba – čija je izvedba bila bez ikakve zamjerke u odnosu na preciznost intonacije, kontraste u gustoći sloga, dinamičke nijanse i razumljivost u izgovoru, pokazala je skladateljevu mudrost u pristupu na odabrani tekst s vjerskom tematikom. Naime, Juračićeva Pjesma o pouci Gospodina našega Isusa Krista obješenog na križ – a riječ je o Marulićevoj križnoj dijaloškoj pjesmi od 39 latinskih elegijskih distiha u kojima kršćanin ispituje raspetoga Krista o detaljima raspeća i njegova utjelovljenja te o Kristovom monologu o paklenim mukama i Posljednjem sudu, u trajanju od gotovo 10 minuta iznosi glazbeni materijal koji modalnošću i harmonijskom gustoćom postiže sakralnom ugođaju primjerenu ozbiljnost, a na mjestima uvođenja motiva latinske sekvence Dies ire dies illa (Dani srdžbe dani gnjeva) vrlo zorno upozorava na nužnost usuda sadržanog u misli koja se nameće, memento mori. Svakako je ingeniozna skladateljeva podjela seksteta na visoke glasove kao glasove koji donose pitanja uzrujanog kršćanina i dublje glasove kao umirujuće Kristove odgovore. Koristeći znalački različite vokalne tehnike, Blaženko Juračić otkriva se kao vrstan poznavatelj pjevačkih sposobnosti, a korištenjem glazbenih sredstava tipičnih za crkvenu glazbu ostvaruje uglazbljenje nabožnoga teksta koje slavi oba autora: književnika iz davnih vremena i skladatelja, našeg suvremenika.

  Izbor glazbenih čarolija novijeg vremena u savršenom pjevanju Kraljevskih pjevača razgalio je brojno slušateljstvo do te mjere da je gostima iz Velike Britanije očito bilo teško prekinuti. Nizali su se dodaci, tako i harmonizirani dalmatinski napjev, a na kraju i pjesma Beatlesa. Ipak, neka se zna odakle je šestorica savršenih pjevača doletjela!

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 23. srpnja 2024.

Piše: