Nadahnuta raskoš dinamičkih nijansi

Festival Dora Pejačević, 1. – 5. ožujka 2023., Zagreb: Zagrebačka filharmonija, Crveni ciklus, Mia Pečnik, klavir, Dawid Runtz, dirigent

• 

  (Prvi) Festival Dora Pejačević nastavljen je koncertom Zagrebačke filharmonije za pretplatnike Crvenog ciklusa u petak, 3. ožujka 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Solistica je bila mlada pijanistica Mia Pečnik (2000.), a ravnao je šef-dirigent orkestra Dawid Runtz, spiritus movens ovoga festivala. Na programu su bile tri skladbe klasičnoga koncertnog rasporeda: Simfonijska pjesma Les préludes, S. 97 Franza Liszta (1811–1886) te skladbe Dore Pejačević (1885–1923): Koncert za glasovir i orkestar u g-molu, op. 33 i Simfonija u fis-molu, op. 41.

  Franz Liszt začetnik je jedne nove glazbene orkestralne vrste simfonijske pjesme, čije su značajke jednostavačnost i nadahnuće izvanglazbenim sadržajem umjetničke ili povijesne provenijencije. Sadržaj, odnosno program, skladatelj na određeni način rastače glazbeni sadržaj u manje cjeline tvoreći jedinstvenu skladbu rapsodične forme. Treća, i možda najpoznatija Lisztova simfonijska pjesma Les préludes skladana je 1848. godine i praizvedena šest godina kasnije pod ravnanjem skladatelja koji je kao ishodište odabrao refleksivnu pjesmu istoga naslova, koju je francuski političar i pjesnik Alphonse de Lamartine (1790–1869) objavio u zbirci Nove poetske meditacije. Ovozemaljski život je preludij (uvod) „onom nepoznatom himnu što ga intonira Smrt“ i vječnome životu u koji se prelazi mirno i spokojno. Može li se ova Lisztova skladba povezati s mirnoćom i nijekanjem straha što je Dora Pejačević, sluteći blisku smrt, opisala u pismu suprugu Ottomaru Lumbeu 29. listopada 1922. godine? Pokušali smo pronaći poveznicu između odabranih skladbi.

  

  Prvi koncert za glasovir i orkestar u hrvatskoj glazbi potječe iz drugoga desetljeća 20. stoljeća i djelo je skladateljice. Slijedeći klasičnu trostavačnu formu koncerta, Dora Pejačević skladala je 1913. godine svoj jedini koncert za glasovir i orkestar pronašavši uzore u djelima skladatelja kasnoga romantizma Franza Liszta, Edvarda Griega (1843–1907) i Sergeja Rahmanjinova (1873–1943). Virtuozno pisana solistička dionica i orkestar ne suprotstavljaju se međusobno u dijalogu nego povremeno glasovir uranja u zvučnu masu orkestra. U njegovu su sastavu: gudači, timpani, drveni puhači a due, dva ili tri roga i dvije trube, a nema trombona i tube, unoseći novu boju. Prvi stavak (Allegro moderato) s prvom temom u g-molu koja rastući iz dubokog do srednjeg registra glasovira otvara različite putove preoblikovanja, odgovara po strukturi sonatnom obliku. Drugi polagani stavak (Adagio) lirskog ugođaja je trodijelnog oblika, a treći brzi (Allegro con fuoco) pisan je u slobodnije shvaćenoj formi ronda.

  Dora Pejačević autorica je prve simfonije u hrvatskoj glazbi. Skladala ju je 1916. i 1917. godine u stilu kasnih romantičara, što potvrđuje četverostavačnost prema uzoru prvi brzi s polaganim uvodom Andante maestoso. Allegro con moto brzi, drugi polagani lirskog ugođaja Andante sostenuto, treći Scherzo – molto allegro i četvrti brzi Allegro appassionato. Simfonija u trajanju od gotovo pedeset minuta pokazuje smisao Dore Pejačević za pronalaženje melodijsko-ritamskih kombinacija i njihovu razradu u bogatom orkestralnom slogu s drvenim puhačima a tre (čak tri fagota i kontrafagot), punom postavom limenih puhača i brojnijim udaraljkama (među kojima je i Glockenspiel). Glazbeno događanje obiluje zanimljivim iznenadnim rješenjima, dramatskim navojem i mirnim lirskim predasima, a tematska građa počiva na harmonijskim strukturama koje na modulativnom planu izbjegavaju čvrste tonalitetne okvire, donoseći povremeno i oštrije disonantne suzvuke.

  

  Pijanistica Mia Pečnik je poslije završene srednje Glazbene škole Vatroslava Lisinskog (Zagreb) nastavila studij na Visokoj školi za glazbu u Kölnu u razredu prof. Andreasa Frölicha. Osvojila je više od osamdeset nagrada i priznanja na natjecanjima glazbenika u Hrvatskoj i izvan nje, do danas je nastupila s mnogim orkestrima, održala niz recitala i snimila više nosača zvuka, između ostalih i glasovirski koncert Dore Pejačević sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem Jana Lathama-Koeniga. Mia Pečnik svirala je dionicu glasovira muzikalno i sigurno, razradivši dobro sve detalje primjereno postulatima pijanizma, a bez obzira na bogat opseg dinamičkih vrijednosti, tek povremeno je njeno sviranje prekrio sjajno raspoloženi orkestar Zagrebačke filharmonije. Već u Lisztovoj simfonijskoj pjesmi, vođeni svojim iznimno nadarenim i muzikalnim šefom-dirigentom Dawidom Runtzom, glazbenici su uvjerljivo osvajali tonske prostore svojih dionica, pokazavši zavidne tehničke vještine, pridonoseći tako cjelovitosti i dorađenosti izvedbe. Pravu raskoš dinamičkih nijansi – od profinjenog pianissima do snažnog ali ne grubog fortea, različitost ugođaja kao i sklad skupnoga muziciranja donijela je izvedba simfonije Dore Pejačević tijekom koje su slušatelji doista mogli prepoznati nadahnuće i minuciozni skladateljski postupak kojim je Dora Pejačević stekla naklonost publike i kritike izvan Hrvatske.

  Dio događanja u sklopu Festivala Dora Pejačević posvetila je Zagrebačka filharmonija i svojoj najmlađoj publici predstavom Da sam ja kontesa Dora, održanom u subotu, 4. ožujka 2023. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Svoju ulaznicu tražili su posjetitelji koji nisu pretplatnici Minimi ciklusa, a pred punom dvoranom pravo je zadovoljstvo bilo igrati Marti Bratković i Komornom orkestru Zagrebačke filharmonije (u završnici predstave, nakon što je mladu violinisticu na sviranje potaknuo boravak u dvorcu obitelji Pejačević u Našicama, gdje je upoznala događaje iz života Dore Pejačević kroz zamišljeni razgovor s malom Dorom). Kao autori predstave potpisani su Petra Radin (scenarij i režija), Branko Banković (koreografija i pokret), Branko Lepen (scenografija), Sara Lovrić Caparin (kostimi), Martin Šatović (video), Dunja Niemčić (rekviziti), Filip Fak (glazbeno oblikovanje – glasovir) i Saša Mondecar (oblikovanje svjetla). Poslije predstave djeca su u likovnoj radionici (u foajeu male dvorane) uz vodstvo likovnog pedagoga pokušala izraziti dojmove s predstave.

  

  (Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...)

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 10. travnja 2023.

  Program:

  Franz Liszt: Les Preludes, simfonijska poema
  Dora Pejačević: Koncert za klavir i orkestar u g-molu, op. 33
  Dora Pejačević: Simfonija u fis-molu, op. 41

Piše: