Obljetnička svečanost rane glazbe

20. Međunarodni Dvigrad festival – Festival di due castelli, 2022., Ansambl Anonima Frottolisti, ruševina dvigradske bazilike sv. Sofije

• 

  Iz prošlosti grada napuštenog prije tri stoljeća…

  Dvigrad festival – Festival di due castelli, počeo je od 2003. godine u tišini, ali ne i nezapaženo od javnosti, ispisivati zanimljivu stranicu glazbenoga života u Hrvatskoj (i u Europi) stigavši ove godine do svoga dvadesetog izdanja. Dvigrad, poznat po dvjema tvrđavama smještenima na nekad dvjema obalama riječnoga toka u usječenoj Limskoj dragi, napušten je grad od početka 18. stoljeća, a stanovnici su se pomalo iseljavali u Kanfanar, novo upravno i župno središta toga kraja. O dugoj povijesti Dvigrada od antičkih vremena govore ne samo arheološki nalazi nego i pisani izvori od ranoga srednjeg vijeka. Slika Dvigrada mijenjala se kroz povijest, pa je u mjestu ostalo živjeti tek nekoliko obitelji. Napuštanjem središnje crkve sv. Sofije 1714. godine završila su i liturgijska slavlja, ali i život u gradu. Ostaci urušenog i zapuštenog staroga grada Dvigrada otkrivaju danas postojanje dvjestotinjak građevina, a među njima još šest crkava uz središnju crkvu sv. Sofije (sv. Marije od Lakuća, sv. Petronile, sv. Ilije, sv. Mihovila, sv. Petra i sv. Spasa).

  Zamisao o Dvigrad festivalu – Festivalu di due castelli i promicanju rane glazbe…

  Putujući Istrom otkrio je Alojzije Prosoli Dvigrad: „Diveći se Dvigradu i njegovoj povijesti, zaustavio sam se da se njemu posvetim svim svojim bićem i pred dvadeset godina utemeljio sam Dvigrad festival, međunarodni festival rane glazbe.“ Program festivala opisao je jednom prilikom riječima: „Logično mi se činilo Dvigradu vratiti život glazbom, i to onom srednjovjekovnom, renesansnom i glazbom ranoga baroka, tj. onom koja je unutar njegovih zidina odzvanjala do dana kada su ga njegovi žitelji morali napustiti zbog kuge i malarije.“

  

  Programski usko profiliran festival s izvedbama rane glazbe oslonjen je na projekte ljubitelja i promicatelja glazbe Alojzija Prosolija, ranije ostvarene od 2000. godine u okviru Udruge Prosoli – Sveta glazba, „sa ciljem da se domaćim i inozemnim ljubiteljima sakralne glazbe predstave najvažnija glazbena djela hrvatske rane glazbe koja su nastala u kontaktima s najznačajnijim europskim glazbenim središtima tog doba kao što su Venecija, Beč.“ Prosolijeve želje i namjere prepoznali su čelnici Istarske županije i općine Kanfanar te podržali vođenje međunarodnoga festivala rane glazbe u Dvigradu. Brojni suradnici, dobro upućeni u problematiku istraživanja i izvedbi rane glazbe, osigurali su Dvigrad festivalu od samog početka međunarodni ugled, a pokroviteljstvo Papinskog instituta za crkvenu glazbu od 2006. godine potvrdilo je stručno pripremljene i ostvarene izvedbe duhovnih (crkvenih) skladbi, ravnopravno zastupljenih sa svjetovnima. Vrijednosti programa i izvedbi prepoznalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dajući materijalnu potporu festivalu od 2007. godine, od kada pokroviteljstvo preuzima i Predsjednik Republike Hrvatske.

  Posebnost Dvigrad festivala u glazbenome životu Hrvatske…

  Glazbeni festivali u Hrvatskoj nemaju dugu tradiciju kao u nekim drugim europskim zemljama, a ozbiljan početak bile su Dubrovačke ljetne igre (od 1950.) kao naš najdugovječniji međunarodni festival s dramskim i glazbenim programom. Često su glazbeni festivali osnivani u velikim gradovima ili u manjim mjestima, a njihovi su utemeljitelji nalazili poveznice između glazbenih događaja iz povijesti tih sredina i suvremenoga glazbenog života. Kad je riječ o Dvigrad festivalu, teško je pronalaziti poveznice s prošlošću naselja napuštenoga prije tri stoljeća i potkrijepiti ih arhivskim izvorima, ali sigurno je ranu glazbu moguće povezati s mjestom koje je do kraja 17. / početka 18. stoljeća živjelo životom poput drugih malih istarskih gradića. Glazbena događanja u Istri u okviru Dvigrad festivala nisu usporediva s drugim festivalima u Hrvatskoj s obzirom na izvođače i specifičan repertoar, a mogu se promatrati u cjelini svih glazbenih zbivanja.

  

  Je li Alojzije Prosoli, utemeljitelj, ravnatelj i niz godina umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala, doista sretno odabrao ime, upustivši se od prvoga godišta u izazovno sustavno predstavljanje duhovne, umjetničke i tradicijske glazbe nastale do početaka 18. stoljeća, tj. do vremena kad je grad opustio? Prelistavajući programe proteklih devetnaest godišta i ovogodišnjega dvadesetog Dvigrad festivala, usudili bismo se reći da je on doista prava svečanost rane glazbe. To najbolje potvrđuju naslovi skladbi te imena skladatelja (anonimnih i potpisanih) i izvođača, jer od prvoga godišta ranu su glazbu predstavljali uglavnom inozemni glazbenici, ugledni solisti i ansambli u Europi i svijetu. (Upitno je govoriti o tradiciji izvođenja rane glazbe u Hrvatskoj u 20. stoljeću.) Od 2003. godine nastupilo je dvadeset i pet inozemnih ansambala, od kojih su četiri (Lucidarium, Fontegara, Enchiriadis i Perceval) održali te godine po dva nastupa. Već sljedeće godine (2004.) gost Dvigrad festivala je ansambl Dialogos iz Pariza, čija je voditeljica hrvatska muzikologinja Katarina Livljanić.

  Prateći zbivanja na europskoj glazbenoj sceni, Alojzije Prosoli je na Dvigrad festival uspio dovesti ansamble Vox, Ligeriana, Saltarello, Diapsalmata, In illo tempore, In dulci jubilo, Fiorilegio, Nova Scola Gregoriana, Le Parlement de Musique, Syrenarum, Centotrecento, Anonima Frottolisti, čijim je nastupom 1. srpnja počeo ovogodišnji jubilarni, dvadeseti Dvigrad festival. Iako malobrojniji, nastupili su do danas i hrvatski izvođači rane glazbe, kao Ansambl Responsorium, koji od utemeljenja 2008. godine bilježi petnaest nastupa, a na koncertu 26. rujna 2022. održanom u crkvi sv. Franje u Puli naslovljenom Sancta Maria, Mater Ecclesiae, prvi put je predstavio marijanske motete iz opusa Hieronimusa Talonusa Puljanina. Isti program, koji je sljedećega dana Ansambl Responsorium ponovio u Varaždinu u crkvi sv. Florijana u okviru 52. Varaždinskih baroknih večeri, ocijenio je prosudbeni odbor kao najbolji „za muzikološki rad i izvodilački domet“ i dodijelio mu ovogodišnju Nagradu Ivan Lukačić.

  

  Jedan od članova-utemeljitelja i umjetnički ravnatelj Ansambla Responsorium, red. prof. Mario Penzar, nastupio je s proslavljenom hrvatskom pjevačicom i pedagoginjom red. prof. Lidijom Horvat-Dunjko na Koncertu otvorenja prvoga Dvigrad festivala 30. lipnja 2003. godine s programom duhovne barokne glazbe. Bio je to prvi u nizu od 150 održanih koncerata (138 u crkvama u Dvigradu, Kanfanaru i više mjesta u Istri te dvanaest u drugim prostorima) na kojima su kroz devetnaest godina znalcima i ljubiteljima rane glazbe (srednji vijek, renesansa, barok) predstavljena poznata i nepoznata glazbena djela. Neke od izvedbi na Dvigrad festivalu su zabilježene na nosačima slike i zvuka (DVD, USB) i objavljene kao prilog časopisu Musica Sacra, među kojima su i svjetske praizvedbe te njihovi prvi trajni zapisi. Izdvojimo koncert ansambla Anonima Frottolisti iz Assisa održan 2019. godine, naslovljen Il Santo Legno, objavljen kao prilog ovogodišnjem uskrsnom broju časopisu Musica Sacra. Vjersko i književno nasljeđe su polazišta na kojima je ansambl Anonima Frottolisti osmislio i predstavio Križni put iz 15. stoljeća, temeljen na spjevu Passione del nostro Signore Gesù Cristo talijanskoga pjesnika Bernarda Pulcija (1438–1488), upotpunivši ga duhovnom glazbom iz 13. do 15. stoljeća.

  20. Dvigrad festival – Festival di due castelli: planovi i ostvarenja…

  Ustrajavši dvadeset godina u pripremama festivalskih dana i suočavajući se s brojnim teškoćama (uključujući i osiguranje materijalnih sredstava), Alojzije Prosoli je uvijek pronalazio put do onih ljudi koji su prepoznali njegov entuzijazam i želju da hrvatskoj glazbenoj javnosti približi ranu glazbu i predstavi europske vrhunske glazbenike koji istražuju i izvode (povijesno osviješteno) glazbena djela, ali i da potakne istraživanja i predstavljanja hrvatske rane glazbe. Na takav način bio je još prethodne godine u listopadu (kada se predaju prijave Ministarstvu kulture i medija za financiranje programa za sljedeću godinu) osmišljen tijek događanja na 20. Dvigrad festivalu, koji je već više godina podijeljen u dva dijela. Svečanom otvorenju i koncertu Ansambla Anonima Frottolisti nazočili smo u petak, 1. srpnja 2022. u skrovitom, bajkovitom, očaravajućem prostoru (ruševina) bazilike sv. Sofije u davno napuštenome Dvigradu. U drugome dijelu festivala bila su u mjesecu rujnu predviđena još tri koncerta – dva u Dvigradu i jedan u Puli. Na prvome, 2. rujna u Dvigradu naslovljenom Il sommo poeta / Veliki pjesnik trebao je Simone Sorini Syrenarum Ensemble (Italija) izvesti program skladbi nadahnutih stihovima Dantea Alighierija (1265–1321) i Guida Cavalcantija (1255–1300). Također je u Dvigradu 3. rujna trebao nastupiti Oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores sancti Marci i dirigent Jurica Petar Petrač (Zagreb) s programom pod naslovom Ave Virgo Gloriosa, odnosno odabranim skladbama posvećenima Djevici Mariji. Zadnji i završni koncert Ansambla Responsorium planiran za 24. rujna održan je u Puli dva dana kasnije (o čemu je već bilo riječi). Uslijed nepredviđenih okolnosti, koncert Oratorijskoga zbora crkve sv. Marka Cantores sancti Marci nije dosad održan, pa Dvigrad festival 2022. još nije završen.

  

  Svečano otvorenje Dvigrad festivala i prvi koncert privukli su doista brojnu, vjernu publiku koja prati zanimljive programe koji se posljednjih nekoliko godina odvijaju unutar restauriranih zidina nekadašnje bazilike sv. Sofije. Prigodnim riječima publici su se obratili utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala Alojzije Prosoli, načelnik općine Kanfanar Sandro Jurman, producentica Mirta Galešić, predstavnica Talijanskog instituta u Zagrebu (od 2003. do 2006.), glazbenik Massimiliano Dragoni, Snježana Miklaušić-Ćeran i Zdravko Zima, posebni savjetnik za kulturu i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske koji je otvorio ovogodišnji, jubilarni Dvigrad festival. Massimiliano Dragoni, danas član Ansambla Anonima Frottolisti, kao član ansambla Lucidarium je od 2003. godine gotovo neprekidno na Dvigrad festivalu, pa su nas njegova zapažanja vratila dvadesetak godina unatrag, na početak festivala čija je opstojnost bila neizvjesna.

  Svoj koncert naslovljen Speculum musicae. Infernum, terra, caelum / Pakao, zemlja, nebo (s podnaslovom disordine, peccato e verità nell'immaginario medievale / nered, grijeh i istina u srednjovjekovnoj mašti) posvetio je Ansambl Anonima Frottolisti svjetovnim i duhovnim skladbama nastalima u 12. i 13. stoljeću, sačuvanima u rukopisnim kodeksima (Las Huelgas iz Burgosa, Laudario di Cortona, Codex Montpelier, Manuscript 695 Assisi, i dr.). Uz skladbe anonimnih autora, izvedene su i po jedna Bernarta de Ventadorna i Alfonsa X. el Sabia, a izmjenjivale su se instrumentalne i vokalne skladbe na latinskom, talijanskom i francuskom jeziku. Nastup u Dvigradu ostvarili su vokalni solisti Jacopo Facchini i Andres Montilla, zatim Lucca Piccini (glas, srednjovjekovna lutnja, citola), Massimiliano Dragoni (organistrum, udaraljke, psalterij, dulcimelo), Simone Marcelli (glas, portativ-orgulje) i gost iz Francuske Felix Verry (dvije vielle različito ugođene). Glazbeni izvori iz srednjega vijeka nisu potpuno određeni u odnosu na izvođački sastav pa pružaju različite mogućnosti odabira instrumenata i povezivanja s pjevanjem.

  

  Ansambl Anonima Frottolisti odveo nas je u zanimljiv svijet riječi i glazbe, možda pomalo dalek današnjoj publici, približivši nam glazbeni obzor srednjega vijeka savršenom i muzikalnom izvedbom. Svaki solist besprijekorno je svladao svoju (pjevanu ili sviranu) dionicu, prilagodivši se skladnomu suzvučju manjeg ili većeg sastava, pa su se nizale skladbe različita sastava, ugođaja, tempa i dinamike, ostavljajući poseban i snažan dojam u jedinstvenom izvedbenom prostoru – ruševini dvigradske bazilike sv. Sofije. Dugi pljesak publike potaknuo je članove Ansambla Anonima Frottolisti da ponove dio dulje skladbe Chi vol Lo mondo disprecare (Tko bi htio da svijet propadne), sačuvane u kodeksu Laudario di Cortona iz 13. stoljeća, čiji se sadržaj (ispjevan u stihovima) može povezati i sa suvremenim događanjima u svijetu.

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 16. listopada 2022.

Piše: