Zaokružena, smislena i publici dopadljiva umjetnička suradnja

32. Marulićevi dani, 21. - 28. travnja 2022., Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu: Hrvatski operetni intermezzo / Hrvatske operete, foaje HNK-a Split, Hrvatski dom Split

  • Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, najstarija i najveća hrvatska visokoškolska glazbena institucija koja je ove godine navršila respektabilnih 100 godina kontinuiranoga djelovanja i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, koja slavi 25 godina svog utemeljenja, svoje su značajne jubileje obilježile između ostaloga zajedničkim projektom Hrvatske operete, u sklopu kojega su odabrani studenti (preddiplomskoga i integriranoga) studija (solo) pjevanja s obje institucije izvodili brojeve iz najznačajnijih opereta naših operetnih majstora: Ivana pl. Zajca, Srećka Albinija i Ive Tijardovića. Na tom izazovnom i zanimljivom glazbeno-istraživačkom putu potporu su im pružili njihovi pjevački mentori, vrsni i iskusni korepetitori – Eva Kirchmayer Bilić i Zoran Velić te studenti 1. godine diplomskoga studija kostimografije zagrebačkoga Tekstilno-tehnološkoga fakulteta. Glazbene brojeve u cjelinu je povezala redateljica Kristina Grubiša, studentica režije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

    Vrijednost projekta, splitskoj publici predstavljenog u srijedu, 26. travnja u foajeu splitskoga kazališta u sklopu 32. Marulićevih dana pod nazivom Hrvatski operetni intermezzo te 27. travnja u dvorani Hrvatskoga doma pod imenom Hrvatske operete, očituje se na nekoliko razina. U prvom redu, od velikoga je značaja da studenti pjevanja, budući vokalni profesionalci, na našim sveučilištima konačno imaju priliku upoznati, studirati i izvoditi operetni repertoar. Naime, samo je po sebi jasno da dio onih koji studiraju pjevanje na akademijama od Splita preko Pule, Rijeke, Zagreba do Osijeka nemaju afiniteta ili predispozicija za bavljenje opernom glazbom koja je, nažalost, i dalje u fokusu studija pjevanja na svim našim visokoškolskim institucijama. Ovakvi su projekti izvrsna prilika da studenti upoznaju i druge glazbeno-scenske vrste te da se studente koji razviju senzibilitet za operetnu i slične forme, te koji uz solidne vokalne sposobnosti posjeduju i iznimne glumačke i plesačke vještine, podrži na njihovu daljnjemu putu razvoja i napretka u tom umjetničkom žanru. Tako bi studij pjevanja, sigurni smo, postao rasadnik visokoprofesionalnih i zadovoljnih pjevača različitih profila, a time bi se povećao i ukupan nacionalni umjetnički kapacitet. Upravo to imajući na umu, valjalo bi revidirati i inovirati kurikulume studija pjevanja u  nas.




    Važnost je zajedničkog operetnog poduhvata zagrebačkih i splitskih studenata i u samoj suradnji dviju akademija koje su u sinergiji ostvarile zaokružen, smislen i publici dopadljiv umjetnički proizvod. Splitska publika, koja odavna njeguje posebnu ljubav prema opereti, imala je tako priliku uživati u dobro poznatim brojevima iz Tijardovićevoga Spli'skoga akvarela i Male Floramye, ali i čuti numere iz njegovih manje izvođenih opereta kao što su Jurek i Štefek i Avantura u Šangaju. Ovaj je sretan umjetnički spoj dviju akademija na scenu donio i nekoliko brojeva iz Bosonoge plesačice i Baruna Trenka Srećka Albinija, čiju glazbu dugo nismo slušali u Splitu, kao i jednu ariju iz Zajčeva djela Momci na brod.

    Osamnaestero studenata – jedanaest sa zagrebačke i sedam sa splitske akademije, uzorno i profesionalno ostvarilo je svoje umjetničke zadatke, unatoč različitim fazama njihova vokalnog i umjetničkog razvoja. Osobito su uspjeli grupni brojevi, u kojima su bitno manje do izražaja dolazile poneke vokalne nesavršenosti, mjestimična scenska nesnalaženja ili sitne nespretnosti u izvođenju lijepo osmišljenih koreografija. U tom tečnom i zabavnom operetnom potpuriju svojom su se fino izrađenom vokalnom tehnikom, muzikalnim pjevom, jasnom i preciznom dikcijom, uvjerljivim scenskim držanjem te sigurnim, primjerenim i elastičnim scenskim gibanjem osobito istaknuli te posebne pohvale zaslužili sopranistica Nela Katalenić Klinar i tenor Stefano Surian, oboje studenti Muzičke akademije u Zagrebu. Čestitke idu i na račun ostalih izvođača, uz želju da se slavljenička pjevačka suradnja dviju akademija nastavi i u godinama koje slijede (ne čekajući neki novi značajan jubilej), a na korist studentima i na zadovoljstvo publike.

    © Marijo Krnić, KLASIKA.hr, 7. svibnja 2022.

    Koncertne izvedbe:
    Foaje HNK-a Split: 26. travnja 2022.
    Hrvatski dom Split: 27. travnja 2022.

    Muzička akademija u Zagrebu

    Izvođači: Laura Marincel Haller, Petra Cik, Katarina Margaretić, Barbara Pijetlović, Nela Katalenić-Klinar, Antonija Žarković, Tena Lončarević, Dea Qivlaku, Emanuel Tomljenović, Stefano Surian, Luka Čevizović

    Umjetnička savjetnica i pijanistica:     Eva Kirchmayer Bilić

    Voditeljice projekta:     mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, umjetnički savjetnik, mr. art. Kristina Beck Kukavčić, viši predavač – u okviru kolegija Hrvatska vokalna baština

    Scenski pokret i koreografkinja:     Mateja Pučko-Petković, viši predavač

    Redateljica: Kristina Grubiša (ADU)

    Kostimografija:     studenti 1. godine diplomskog studija Tekstilnog i modnog dizajna, smjer - Sara Bardić, Josip Đerek, Teodora Kralj, Ema Marković-Imbrija, Ana Roko i Sofija Curiš (TTF)

    Mentorice:     doc. art. Barbara Bourek, izv. prof. dr. sc. Irena Šabarić, stručna suradnica dr. sc. Beti Rogina-Car i Franka Karin, ass.

    Produkcija:     Gabriela Paradžik

    Umjetnička akademija u Splitu

    Izvođači:     Ana Matković, Filip Mikša, Mia Gazdović, Ana Čudina, Matija Škiljo, Ani Škorić, Mila Ždero, Neda Aleksić-Pejković (alumni)

    Korepetitor:     Zoran Velić

    Voditelji projekta:     doc. art. Žana Marendić (režija-adaptacija, pjevanje), izv. prof. art. Hari Zlodre (operne uloge), str. sur. Ante Jerkunica (pjevanje), doc. art. Elena Nikolaeva (scenski pokret), Igor Glushkov, solist baleta HNK-Split (koreografija)
● naslovna● simfonijski● komorni● solistički● festivali● povijest● snimke
● pišite nam

kritike

...zabilježili smo