Smjeli iskorak u programskoj koncepciji u spoju barokne i popularne glazbe

3. Festival drvenih kapela Sancta Barbara, 27. lipnja – 7. srpnja 2021.: Koncert ansambla Camerata Garestin, Donja Gračenica, 2 srpnja 2021.; Koncert violončelista i harmonikaša Martina Kutnara, Donja Lomnica, 3. srpnja 2021.

• 
  
  III. Festival drvenih kapela Sancta Barbara nastavljen je u mjesecu srpnju, a od četiri koncerta osvrnut ćemo se na dva, održana 2. i 3. srpnja, uz koja su vezane i neke novine. Pripremajući festival, umjetnička voditeljica Valentina Badanjak Pintarić odlučila je potražiti još neke drvene kapele izvan područja u kojem su koncerti održavani ranijih godina, pa je treći koncert u petak, 2. srpnja 2021. održan u Kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u mjestu Donja Gračenica u Moslavini. Put do tog malog, mirnog mjesta prolazi uz plodne vinograde mjesta Voloder, a prema povijesnim izvorima ime mjesta (samo Gračenica) spominje se još 1256. u povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. Drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana proslavila je 2018. godine tri stoljeća postojanja, a zbog vrijednog crkvenog inventara od 1964. godine ima status spomenika kulture. Za publiku s prvih koncerata festivala možda je udaljenost od 80-ak kilometara od Zagreba bila prevelika, pa su koncert ansambla Camerata Garestin s velikim zanimanjem pratili brojni mještani, uživajući u baroknim skladbama.

  Varaždinski ansambl Camerata Garestin osnovan je 2008. godine. Inicijator je violončelist Krešimir Lazar, a suosnivači sopranistica Ivana Lazar, flautist Dani Bošnjak i čembalist Krešimir Has. Okupljajući hrvatske interprete glazbe 17. i 18. stoljeća, ansambl je ostvario niz zapaženih nastupa na festivalu Varaždinske barokne večeri, kao i na brojnim gostovanjima izvan domovine. Broj izvođača ansambla mijenja se ovisno o programu koncerta, pa se osnivačkom trojcu (Ivana Lazar, Krešimir Lazar i Krešimir Has) na koncertu u Donjoj Gračenici pridružio Berislav Puškarić (bas). Vjerni svojoj koncepciji predstavljanja europske i hrvatske glazbene baštine, članovi ansambla Camerata Garestin odabrali su motete Ivana Lukačića (1575-1648) Coeli enarrant (Nebesa govore) za bas, Sicut cedrus (Poput cedra) za sopran i In lectulo meo (U mome ?) za sopran i bas iz zbirke Sacrae cantiones (Venecija, 1620.). U ovim motetima pisanima u stilu talijanske ranobarokne monodije, Lukačić je sjajno povezao sadržaj teksta s glazbenim, često virtuoznim elementima u vokalnim dionicama.
  
  U nastavku koncerta slušali smo Sonatu za violončelo i čembalo u a-molu, op. 2 br. 5, čiji je autor Giacobbe Basevi, poznat kao Giacobbe Cervetto (1680-1783). Rođen po svoj prilici u Veroni u Italiji, od 1728. godine djelovao je u Londonu kao istaknuti violončelist, a sonata za violončelo s izrazito virtuoznom solističkom dionicom jedna je od dvanaest iz njegova opusa 2 tiskanog u Londonu 1750. godine. Marijin hvalospjev iz Večernjih molitvi Magnificat u D-duru za soliste, zbor i orkestar, BWV 243 Johanna Sebastiana Bacha (1685-1750) sadrži arije koje vokalni solisti rado uvrštavaju u svoje programe. Ivana Lazar otpjevala je ariju soprana Quia respexit, a Berislav Puškarić ariju basa Quia fecit mihi magna. Iz možda našoj publici slabije poznate zbirke svjetovnih skladbi Cantate e duetti italiani koju je Georg Friedrich Händel (1685-1759) skladao između 1707. i 1709. godine za boravka u Italiji, slušali smo dva efektna, virtuozna dueta Giu nei Tartarei regni, HW 187 i Che vai pensando folle pensier, HWV 184.
  
  

  Odabrani program ansambla Camerata Garestin donio je u malu baroknu Kapelu sv. Fabijana i Sebastijana živost i napetost kao temeljne značajke većine izvedenih skladbi. Imponirala je sigurnost vokalnih solista u intonaciji, osobito u brojnim koloraturnim ili ukrasima bogatim melodijskim linijama, u izjednačenosti širokog tonskog opsega, u razgovijetnoj dikciji teksta, kao i u suglasju s instrumentalnim solistima. Mali stilski iskorak u repertoaru bila je Sonata za violončelo i čembalo u a-molu Giacobba Basevia s već zamjetnim pretklasičnim stilskim značajkama, u kojoj je dominirao violončelist Krešimir Lazar. U ovoj je skladbi i čembalist Krešimir Has imao nešto drugačije koncipiranu prateću dionicu, koju je – kao i interpretirajući akordički strukturiran basso continuo u ostalim skladbama, odsvirao sigurno i uvjerljivo. Bogatstvo dinamičkih nijansi prelijevalo se kapelom tijekom izvedbe, a strpljivu domaću publiku glazbenici su nagradili još jednim duetom iz već spomenute Händelove zbirke dueta.

  Za koncert održan u subotu, 3. srpnja 2021. u Donjoj Lomnici, umjetnička voditeljica festivala Valentina Badanjak Pintarić priredila je još nekoliko novina. Prva se odnosi na prostor, druga na interpreta, a treća na repertoar. Sakralni prostor, drvenu kapelu, zamijenio je svjetovni prostor – kurija Modić-Bedeković; kao interpret predstavio se dvadeset jednogodišnji student Muzičke akademije u Zagrebu Martin Kutnar na violončelu i harmonici; odabrani program je obuhvatio uglavnom popularne skladbe (naj)novijega datuma uz nekoliko naslova iz baroka, ali u suvremenoj elektronsko-akustičnoj obradi.

  Drvene kurije, uz drvene kapele, svjedoče danas o posebnom tipu gradnje na području središnje Hrvatske. Gradili su ih imućni ljudi, a do danas ih je ostalo sačuvano samo nekoliko, među kojima je poznata kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici. Građena je 1806. godine prema želji Petra Modića, a sačuvana je i obnovljena te zaštićena kao spomenik kulture 1972. godine. Koncert nije održan u prostoru kurije nego u njenom prostranom i uređenom parku čija je hladovina došla kao pravo osvježenje toga vrućeg srpanjskog dana. Kao mladi član glazbene obitelji Martin Kutnar počeo je svirati harmoniku već u dobi od pet godina, a danas je student četvrte godine violončela u razredu prof. art. Krešimira Lazara. Ostvario je već zapaženu solističku karijeru, a dobitnik je brojnih nagrada na prestižnim natjecanjima.
  
  Njegov solistički nastup, koji se u većini skladbi doimao kao nastup manjeg instrumentalnog sastava, omogućila mu je looper-pedala, odnosno elektro-akustičko pomagalo velikih mogućnosti ponavljanja te istodobnog reproduciranja više dionica različitih instrumentalnih boja. Loop-efekt koristi se već od 1944. godine, a prihvatili su ga mnogi skladatelji 20. stoljeća – Pierre Schaeffer (1910-1995), Edgard Varèse (1883-1965), Karlheinz Stockhausen (1928-2007) i dr. Objasnivši rad looper-pedale i koncepciju obrada prije svake skladbe, mladi je umjetnik iskoristio priliku da u svakoj skladbi nastupi kao solist na violončelu ili električnoj harmonici prepuštajući – uz izvrsnu kontrolu – pratnju i ritamsku odrednicu moćnoj looper-pedali. Parkom i okolicom odjekivala je glazba popularnijeg ugođaja, kakvim su bili obojeni i skladba Modern Bach (Johann Sebastian Bach – obrada Martin Kutnar) i Canon in D Johanna Pachelbela (1653-1706). U svoj program Martin Kutnar uvrstio je skladbe Theresa's Groove austrijskog violončelista Martina Bartolomeya (1985), Get Lucky francuskoga dua Daft Punk, Tango Tronic (s istaknutim plesnim ritmom), Attention Charliea Putha (1991), prvu objavljenu pjesmu Careless Whisper Georgea Michaela (1963-2016).
  
  
  
  Kao podsjetnik na dane učenja harmonike poslužila je Martinu Kutnaru Rock-toccata Jevgenija Derbenka (1949) u čijoj smo je obradi (sa zvucima orgulja na završetku) premijerno poslušali. Violončelo je opet zasjao u hitu Viva la vida engleskog sastava Coldplay (osnovanog 1996.), a slijedio je hit Believer američkog rock-sastava Imagine Dragons. U skladbi Shape of You pjevača Eda Sheerana (1991) violončelo je u drugom dijelu zamijenio harmonikom, a do kraja koncerta slijedile su još skladbe With or Without You irskoga sastava U2 (1987) te Electric Accordion Mashup koji je Martin Kutnar skladao na prijedlog HEP Opskrba i spojio dijelove iz više različitih skladbi. Zvukovna raskoš i moćna dinamika nisu mogli prikriti iznimnu muzikalnost i izvrsne sviračke vještine Martina Kutnara – solista na violončelu i harmonici – koji je brojnu i zadovoljnu publiku nagradio s nekoliko dodataka. Ovaj koncert bio je smjeli iskorak iz koncepcije Festivala drvenih kapela Sancta Barbara. Možda će se tijekom festivala i sljedećih godina nastojati povezati dva oblika tipične graditeljske tradicije u središnjoj Hrvatskoj – sakralne i svjetovne – i dva programska usmjerenja – klasična, uglavnom barokna i popularna glazba.

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 19. srpnja 2021.

Piše: