Dobra organizacija i ambiciozan program

Treći Dani Josipa Klime, Varaždin, 27. veljače - 3. ožujka 2020.

• 
  
  Josip Klima, nedvojbeno jedan od najnadarenijih i najuglednijih hrvatskih violinista 20. stoljeća, za suvremenike i prijatelje dragi Pepi, rođen je u Varaždinu 1927. godine. Glazbenik koji je djelovanjem kao solist na violini, kao dugogodišnji prvi violinist Zagrebačkog kvarteta, kao koncertni majstor svih zagrebačkih orkestara i kao profesor violine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu ostavio izuzetno duboke tragove u hrvatskoj glazbenoj kulturi, preminuo je u Zagrebu 2012. godine. Sa željom da ime i zasluge Josipa Klime ne budu zaboravljeni, u Varaždinu je u lipnju 2017. godine, a u povodu 90. obljetnice rođenja i 15. obljetnice njegove smrti, bio organiziran znanstveno-stručni skup u organizaciji varaždinskog Zavoda za znanstveni rad HAZU, Glazbene škole u Varaždinu i Koncertnog ureda Varaždin.
  
  Na skupu su govorili prof. Eleonora Ernoić Krnjak, članica Orkestra Opere HNK u Zagrebu, muzikologinja dr. sc. Zdenka Weber, ravnatelj varaždinskog Koncertnog ureda mr. Raymond Rojnik, profesorica Povijesti glazbe na varaždinskoj Glazbenoj školi Nataša Maričić, Janko Ranogajec - profesor na zagrebačkoj Glazbenoj školi Zlatko Baloković i doc. dr. sc. Tihomir Žiljak ispred Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu. Iste je godine varaždinska tvrtka Aulos objavila nosač zvuka na kojemu su snimke violinskih koncerta Maxa Brucha i Borisa Papandopula s Josipom Klimom kao solistom.

  
  
  Kako bi se muziciranjem, solističkim ili komornim, te pedagoškim radom koji se temelji i na Kliminim violinističkim metodološkim postavkama sačuvalo sjećanje na tog glazbenika, još jednog iz plejade u Varaždinu rođenih i školovanih proslavljenih umjetnika, organizirala je Hrvatska glazbena mladež Varaždina u suradnji s Glazbenom školom i Koncertnim uredom 2019. godine manifestaciju koja je obuhvaćala majstorske tečajeve koje su vodili afirmirani profesori Goran Končar, violina, David Grigorian, violončelo i Vasilij Šerbakov, klavir. Ugledni su pedagozi muzicirali 1. ožujka 2019. godine u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. Time su definirani Dani Josipa Klime kao još jedna vrijedna inicijativa isticanja dometa glazbene kulture vezane uz varaždinske institucije, koje tradicionalno organiziraju važne glazbene manifestacije u Varaždinu.

  
  
  Treći Dani Josipa Klime održani su u Glazbenoj školi u Varaždinu od 27. veljače do 3. ožujka 2020. godine, a kao organizator glavninu napora ponovno je odradila Hrvatska glazbena mladež Varaždin (HGM) na čelu s predsjednicom Natašom Maričić, te dakako uz podršku Glazbene škole i Koncertnog ureda. Violinist Josip Klima nedvojbeno je ostao u trajnom sjećanju starijih ljubitelja klasične glazbe, ali neminovnost života nedvojbeno uzrokuje zaborav ili pak potpuno nepoznavanje od strane mlađih generacija. A riječ je o glazbeniku kojega doista ne bismo smjeli zaboraviti u okvirima hrvatske glazbene kulture, mnogo šire i dalje od njegova rodnog Varaždina.

  Josip Pepi Klima primio je prvu poduku iz sviranja na violini od svojega oca, češkog violinista koji se s obitelji početkom 20. stoljeća doselio u Varaždin i s kojim je još u najranijem djetinjstvu javno nastupao. Također je još kao dječak, uz klavirsku pratnju još jednog s Varaždinom povezanog velikana reproduktivne glazbene umjetnosti - pijanista Juricu Muraija, nastupao u Koncertnoj dvorani Gradskog kazališta u svom rodnom gradu, u kojemu je dijelio školske klupe ne samo s Muraijem nego i s glasovitim slikarom Miljenkom Stančićem. Na studij violine otišao je na Muzičku akademiju u Zagreb i apsolvirao u razredu glasovitog utemeljitelja Zagrebačke violinističke škole Vaclava Humla. Violinu je studirao i diplomirao u Parizu na École normale u razredu Yvonne Astruc. Po povratku u Zagreb bio je u nekoliko navrata koncertni majstor Orkestra Zagrebačke opere (1951-53. i 1961-65.) i Zagrebačke filharmonije. Od 1954. do 1957. godine bio je član Zagrebačkih solista, u ranom razdoblju uspona ansambla kojega je kao dirigent vodio poznati violončelist Antonio Janigro.
  
  
  
  Kako je još od studentskih dana vodio Akademski gudački kvartet (Josip Klima, Tomislav Šestak, Dušan Stranić, Zvonimir Pomykalo), taj je kvartet 1954. godine preimenovan u Zagrebački kvartet, čime je obnovljena aktivnost najstarijeg hrvatskog komornog sastava čije je djelovanje započeto 1919. godine. Josip Klima, kao primaš Zagrebačkog kvarteta, postigao je da rad u tom komornom ansamblu ne bude tek usputna djelatnost nego primarno glazbeničko zvanje. Četiri entuzijasta (Josip Klima, Ivan Kuzmić, Ante Živković i Josip Stojanović) opredijelila su se za slobodnu profesiju i tijekom 17 godina bavili se profesionalno kvartetom, koji kao profesionalni kvartet djeluje i danas. Istodobno je neumorni i mnogstrano angažirani violinist nalazio vremena i za druge oblike glazbeničkih zadataka. Od 1959. do 1961. djelovao je u Kairu kao profesor na Nacionalnom konzervatoriju, a od 1976. do 1978. bio je producent u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Godine 1978. postao je redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je honorarno nekoliko godina radio vodeći razred za violinu i komorno muziciranje.
  
  Godine 1980. Josip Klima utemeljio je novi kvartet koji je u početku djelovao pod imenom Gudački kvartet Stratik, a zatim preuzeo ime svojeg utemeljitelja i kao Kvartet Klima ostvario brojne uspješne nastupe. 1999. godine osnovao je Klima još jedan sastav, Salonski ansambl Animato, koji je za razliku od ostalih bio posvećen izvedbama laganijih glazbenih oblika. Više je nagrada popratilo djelovanje Josipa Klime, od kojih se ističu Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor 2000. godine, te Nagrada Porin, također za životno djelo, 2011. godine. Impozantan je broj djela hrvatskih skladatelja, što za gudački kvartet, što za violinu solo ili uz pratnju klavira ili orkestra, koja je Josip Klima predstavio hrvatskoj i inozemnoj javnosti. Bio je među prvima koji je kasnih 1950-ih tada nove glazbene izazove prihvaćao sa znatiželjom istinskog umjetnika, nalazeći poticaje koji su tada otvarali nove glazbene svjetove koje je Klima istraživao s istinskom stvaralačkom radošću i predstavljao javnosti. Uopće, poznato je kako je violinist svjetskoga glasa s jednakim žarom iskonskog glazbenika izvodio glazbu različitih žanrova i stilskih razdoblja, uvijek na sveopće oduševljenje slušatelja.

  
  
  Treći Dani Josipa Klime ove su godine osmišljeni nadasve ambiciozno i organizatori na čelu sa spomenutom predsjednicom HGM Varaždin, osobito angažiranom profesoricom na varaždinskoj Glazbenoj školi - muzikologinjom Natašom Maričić i njezinom desnom rukom - umirovljenom tajnicom Koncertnog ureda Dragicom Vitez, ostvareni su kao petodnevna manifestacija koja je obuhvatila majstorske tečajeve (violina, viola, violončelo, klavir, komorna glazba), nekoliko koncerata i dva okrugla stola, a voditelji majstorskih radionica bili su ugledni pedagozi i glazbenici iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Rusije i Srbije i to Goran Končar, Andrea Nikolić i Lidija Bobić za violinu, David Grigorian i Tobias Stoslek za violončelo, Nataša Veljković za klavir i Saša Mirković za violu. Osim iz Hrvatske, polaznici su došli iz Slovenije, BiH, Austrije i Poljske, a njihov dobni raspon bio je od osnovne preko srednje glazbene škole do studenata zadnjih godina muzičkih akademija.

  
  
  Na uvodnom koncertu nastupio je aktualno vrlo uspješni Trio Eusebius, studenti Muzičke akademije u Zagrebu - violinistica Eva Šulić, violončelistica Tonka Javorović i pijanist David Vuković. U njihovom je izvođenju varaždinska publika čula skladbu Zovu me Tryar Dubravka Detonija, Klavirski trio u e-molu, op. 67, br. 2 Dmitrija Šostakoviča i Klavirski trio u a-molu Mauricea Ravela. 

  Drugu su večer, 28. veljače, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu nastupile violinistica Andrea Nikolić i pijanistica Nataša Veljković, dokazavši opravdanost poziva za vođenje majstorskih radionica. Naime, obje ugledne glazbenice koje djeluju u Beču, svojim su izvedbama vrlo bogatog repertoara oduševile tehnički vrsnim muziciranjem i publika je istinski uživala u njihovim interpretacijama skladbi Asmira Jakupovića, Johanne Doderer, Dore Pejačević, Roberta Schumanna, Franza Liszta, Lere Auerbach, Krzysztofa Pendereckog, Ludwiga van Beethovena, Lili Boulanger i Franza Kreislera.

  
  
  Polaznici majstorskih tečajeva imali su priliku za javne nastupe na više koncerta, dokazavši da stasa mlada generacija violinista, violončelista, violista i pijanista koji vođeni svojim nadarenostima i očitom željom za sticanjem što bolje izvođačke spreme marljivo vježbaju, a mogućnost za iako kraći ali stoga i intenzivniji rad s profesorima koji dolaze iz inozemnih visokoškolskih institucija pruža im dodatne poticaje i nova iskustva. Kako bi mladima zorno pokazali visoku razinu vlastitih dometa, nastupili su u komornim sastavima i voditelji majstorskih tečajeva, izvevši klavirske kvintete Dmitrija Šostakovića i Roberta Schumanna.
  
  Održana su i dva okrugla stola i to prvi koji je zainteresiranim srednjoškolcima pružio neophodne informacije o prijemnim ispitima na visokoškolske glazbene institucije u domovini i u inozemstvu, te drugi, posvećen Josipu Klimi i ulozi interpreta kao poticatelja za nastanak novih glazbenih djela. Drugi je skup okupio govornike koji su svaki sa svoje pozicije govorili o različitim aspektima naručivanja i obogaćivanja glazbenog repertoara, osobito u odnosu na suvremenu glazbu i ulogu koju interpreti imaju kada je riječ o njihovoj suradnji sa skladateljima. Kako je cijeloj manifestaciji bio nazočan i sin Josipa Klime - Bojan, koji već desetljećima živi u Washingtonu, bilo je zanimljivo čuti njegova sjećanja na oca.
  
  
  
  Govorili su Goran Končar, Andrea Nikolić, Saša Mirković, skladatelj red. prof. Davor Bobić, muzikologinja dr. sc. Zdenka Weber, a okrugli je stol vodila muzikologinja Nataša Maričić. Do posljednjeg mjesta ispunjena učionica varaždinske Glazbene škole bila je dokaz opće zainteresiranosti polaznika škole za teme o kojima je bilo riječi, a koje uz aktivno muziciranje i sudjelovanje na svim programima manifestacije nedvojbeno pridonose širem obrazovanju mladih koji se odlučuju za glazbenički poziv kao životni profesionalni odabir.  

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 1. travnja 2020.

Piše: