Jasna vizija i novi iskoraci

6. Korčulanski barokni festival, 2. do 12. rujna 2017.

• 
  
  Pet godina prošlo je od rujna 2012. godine kad je u zemljopisnu kartu glazbenih festivala koji se ljeti priređuju na obali Jadrana upisano još jedno ime – ime otoka Korčule i njegova kulturnog središta grada Korčule. Nositelj pothvata bila je Udruga prijatelja barokne glazbe čije je sjedište u Zagrebu, a potporu mu je od samoga početka pružala obitelj Lešić u čijem je posjedu jedna od najljepših palača u Korčuli. U osmišljavanju prvog, ali i svih do danas šest održanih festivala, odigrao je Hrvatski barokni ansambl, jedini specijalizirani ansambl za izvedbe glazbe baroka i bliskih stilskih razdoblja. Od 2012. do prerane smrti 2015. godine spiritus movens bio je njegov umjetnički ravnatelj Saša Britvić, a violinistica Laura Vadjon je danas umjetnička ravnateljica Korčulanskog baroknog festivala i umjetnička voditeljica Hrvatskog baroknog ansambla. Prisutan od 2000. godine na hrvatskoj glazbenoj sceni, stalno surađuje s manifestacijom Varaždinske barokne večeri (utemeljenom 1971. godine) pa je – uz neke druge okolnosti – ta suradnja možda potaknula preseljenje barokne glazbe i na otok Korčulu. Potvrđuje ju i kratka zahvala Koncertnom uredu Varaždin za posudbu čembala bez kojega bi bilo teško ostvariti planirane koncerte.

  I ove godine pokroviteljica 6. Korčulanskog baroknog festivala bila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović; festival je materijalno pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske na čelu s ministricom Ninom Obuljen-Koržinek. Pridružili su se i mnogi sponzori, među kojima su Grad Korčula, Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice Grada Korčule i Dubrovačko-neretvanske županije, a osobita zahvalnost upućena je crkvenim vlastima koje su omogućile održavanje koncerata u vlastitim prostorima. Uz osam koncerata održanih u Korčuli, dio programa ovogodišnjeg 6. Korčulanskog baroknog festivala predstavljen je na šest koncerata i u drugim mjestima na otoku Korčuli, na polutoku Pelješcu i u Dubrovniku.

  
  
  Festival je svečano otvoren u subotu, 2. rujna 2017. u Korčuli u Centru za kulturu izvedbom Moreške, viteškoga plesa s mačevima tipičnog za plesnu tradiciju Sredozemlja. Moreška – ples sadržajno određen hrvatskim povijesnim prilikama, u Korčuli se pleše od 17. do 19. stoljeća. Muzikološka istraživanja upućuju na pratnju glazbom talijanske provenijencije, što uključuje različite plesne obrasce preuzete iz tradicijske glazbe. Relevantni zapisi glazbe za korčulansku Morešku sačuvani su u arhivu Baltazara Bogišića u Cavtatu, ali kako je glazba u cjelini danas ipak nepoznata (izgubljena), izvodi se prema rekonstrukciji skladatelja Krste Odaka za puhački orkestar. Ove, kao i ranijih godina, dao je zvukovnu podlogu Moreški Hrvatski barokni ansambl pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera, izvevši odabrane skladbe majstora baroka, približivši na taj način hrvatsko glazbeno-plesno naslijeđe europskome.

  Odmah nakon svečanog otvorenja 6. Korčulanskog baroknog festivala slijedio je prvi od osam planiranih koncerata. U Katedrali sv. Marka nastupio je Hrvatski barokni ansambl, a umjetnički voditelj bio je talijanski violinist Enrico Onofri, čija suradnja s hrvatskim glazbenicima traje nekoliko godina (nastupio je u Zagrebu i na Korčuli 2013. godine). Savršena tehnika i lakoća sviranja, izvrsna intonacija, suradnja s ansamblom, muzikalnost i virtuozitet neizbježan (a nije sam sebi svrhom) u izvedbi barokne glazbe, čine svaki nastup ovog umjetnika pravim događajem za ljubitelje barokne glazbe. U program naslovljen Kraljevski vatromet bile su uvrštene dvije skladbe Johanna Sebastiana Bacha: Suita za orkestar u D-duru, BWV 1060 i Koncert za dvije violine, gudače i basso continuo u d-molu, BWV 1043 te nekoliko stavaka iz poznate suite Glazba za kraljevski vatromet, HWV 351 Georga Friedricha Händela. Čini se da je Bachova Suita za orkestar u D-duru za gudače, nekoliko puhača i basso continuo bila namijenjena izvedbi u Kavani Zimmermann u Leipzigu studentskoga sastava Collegium musicum kojim je ravnao sam skladatelj. Händelova Glazba za vatromet, skladana za puhače prigodom zaključenja Aachenskog mira 1748. godine, nije na praizvedbi sljedeće godine postigla očekivani uspjeh pa je skladatelj napisao inačicu za gudače, nekoliko puhača (uposlivši osobito svirače trublji) i timpane, učinivši je tako prihvatljivijom za širu publiku. U Bachovu Koncertu za dvije violine, gudače i basso continuo Enricu Onofriju dostojan je sugovornik bila violinistica Laura Vadjon, osobito u polaganom stavku Largo, ma non tanto u kom se ističu solistička glazbala nad dinamički tišom pratnjom. Nadahnuto i sigurno vodio je Enrico Onofri izvedbu, pataknuvši glazbenike na svladavanje svih tehničkih zahtjeva u cilju dorečenog, tonski lijepo oblikovanog i dinamički raznovrsnog sviranja.

  

  Hrvatski barokni ansambl i Enrico Onofri, njegov za ovu prigodu odabrani umjetnički voditelj, koncertrirali su sljedećega dana, u nedjelju 3. rujna 2017. u Crkvi sv. Nikole. Uz smanjeni sastav gudača, dionicu bassa continua su kao i prethodne večeri svirali čembalist Krešimir Has i solist na lutnji Izidor Erazam Grafenauer. Program je obuhvatio nekoliko koncerata iz poznate zbirke L'Estro Armonico, op. 3 kasnobaroknoga majstora Antonija Vivaldija. Već poznat glazbenim krugovima u Europi, Vivaldi je zbirku tiskao u Amsterdamu 1711. godine, privukavši podjednaku pozornost izvođača i publike. Odstupivši od koncepcije concerta grossa, kako ga je izgradio prethodnik Arcangelo Corelli, Vivaldi je osmislio niz koncertantnih skladbi povjerivši tematsku građu različitim sastavima. Odabir je pao na dva koncerta za četiri violine, violončelo, gudače i continuo (br. 1 u D-duru, RV 549 i br. 10 u h-molu, RV 580), dva koncerta za violinu, gudače i continuo (br. 3 u G-duru, RV 310 sa solisticom Laurom Vadjon i br. 9 u D-duru sa solistom Enricom Onofrijem), tri koncerta za dvije violine, gudače i continuo (br. 2 u g-molu, RV 578, br. 8 u a-molu, RV 522 i br. 11 u d-molu, RV 565). Otklon je činila Sinfonia u C-duru iz djela La Senna Festiggiante, RV 693. U koncertima za dvije i četiri violine nastupili su uz Enrica Onofrija članovi Hrvatskoga baroknog ansambla Dunja Bontek, Tanja Tortić, Maria Cristina Vasi, Katarina Kutnar, Helga Korbar, Laura Vadjon i Ivan Jakšeković. Uglavnom su to mlađi glazbenici nejednakoga sviračkog iskustva koji su i na ovome koncertu – zahvaljujući znanju, zalaganju i iskustvu Enrica Onofrija i Laure Vadjon – pokazali zavidne sviračke vještine.

  Uz tzv. ozbiljnu glazbu, okružuje današnju publiku tzv. zabavna ili pop-glazba. Koncert trija Schikaneders-Jugend, održan u ponedjeljak 4. rujna 2017. u dvorištu Palače Arneri, dao je posjetiteljima tek mali uvid u repertoar zabavne glazbe 18. stoljeća. Koncert su priredila tri izvrsna glazbenika koja djeluju u Austriji: Adreas Helm (šalmaj, pjevanje i jodlanje), Albin Paulus (drombulja, gajde, pjevanje i jodlanje) i Simon Wascher (organistrum), a predstavili su austrijsku, bavarsku i češku glazbu 18. stoljeća. Napjeve pronađene u različitim rukopisima ili tiskanim knjigama samostalno su obradili primjereno glazbenoj praksi navedenoga razdoblja.

  

  Trojica glazbenika izvrsni su pjevači i izraziti virtuozi na svojim instrumentima, što su potvrdili i na koncertu održanom u Katedrali sv. Marka u srijedu, 6. rujna 2017. nastupivši kao gosti Hrvatskoga baroknog ansambla u programu pod naslovom Musique amusante. Za nastup s Hrvatskim baroknim ansamblom odabrali su skladbe zabavnijega glazbenog sadržaja, veselog ugođaja, bogate raznovrsnimn zvučnim efektima. Sva trojica glazbenika izvrsno su svirala u komornom sastavu, a veliku vrituoznost su pokazali i kao solisti uz komorni orkestar: Adreas Helm svirao je obou, Albin Paulus drombulju i gajde, a Simon Wascher organistrum. U Koncertu u B-duru za tri oboe, tri violine i basso continuo Georga Philippa Telemanna uz Adreasa Helma nastupili su i oboisti Stjepan Nodilo i Manuela Maria Mitterer predstavivši se kao tri izvrsna solista, dok je gost iz Austrije u Koncertu za obou, gudače i basso continuo u Es-duru Carla Philippa Emanuela Bacha zabljesnuo u solističkoj dionici ljepotom tona, oblikovanja fraza, neusiljenog disanja i izražajne dinamike. Tradicijsko glazbalo drombulja rijetko se nalazi u klasičnoj glazbi pa je veliko zanimanje privukao Koncert za drombulju, violinu, violu, čembalo i bas Johanna Georga Albrechtsbergera, u kojem je solist Albin Paulus, vrstan klarinetist, pokazao u sviranju drombulje vještine disanja, brzog pokretanja ustima udovoljivši skromnim melodijskim i složenim ritamskim rješenjima. Pravo iznenađenje za publiku bila je četverostavačna Simfonija Seljačko vjenčanje u D-duru za dvije oboe, dva roga, organistrum, gajde, gudače i bas Leopolda Mozarta u kojem su u dionicama solista i orkestra povremeno zazvučali napjevi bliski tradicijskoj glazbi, podvučeni osobitim bojama gajdi i organistruma. Glazba stilski možda bliža pretklasičnome stilu imala je prave tumače u Hrvatskome baroknom ansamblu i njegovim gostima u izvedbi koja je tekla spontano i dobro pripremljeno.

  Koncert A cinque priredili su u četvrtak 7. rujna 2017. solisti Hrvatskog baroknog ansambla Laura Vadjon (violina), Ana Benić (poprečna flauta), Stjepan Nodilo (oboa, blok-flauta), Lea Sušanj Lujo (violončelo) i Krešimir Has (čembalo). Prostor Franjevačkog samostana na otočiću Badiji zamijenila je zbog lošega vremena Katedrala sv. Marka u Korčuli. U program su glazbenici uvrstili skladbe u kojima su se mogle potvrditi njihove tehničko-interpretativne vještine: Kvartet za flautu, obou, violinu i basso continuo u G-duru, TWV 43:G2 Georga Philippa Telemanna, Sonatu da camera za flautu, obou, violinu i continuo u C-duru, op. 4 Johanna Gottlieba Janitscha, Koncert br. 14 iz zbirke Novi koncerti Françoisa Couperina, Sonatu za blok-flautu, poprečnu flautu i continuo u C-duru Johanna Joachima Quantza i Kvintet za flautu, obou, violinu, violončelo i čembalo u D-duru, op. 1 br. 6 Johanna Christiana Bacha. Raznovrsne kombinacije instrumenata dale su i raznovrsnu zvukovnu sliku u kojoj se svaki član sastava istaknuo specifičnom tehnikom sviranja, bogatstvom dinamičkih nijansi i suglasjem s ostalima, pridonoseći muzikalnoj i detaljno razrađenoj interpretaciji.

  

  Tijekom ovogodišnjega Korčulanskog baroknog festivala obilježena je jedna velika obljetnica – četiri i pol stoljeća od rođenja prvog velikog majstora renesansnog madrigala, ranobarokne monodije i barokne opere – Claudija Monteverdija (Cremona, 1567. - Venecija, 1643.). Njegov bogati vokalni opus ne predstavlja se često našoj glazbenoj publici pa je za ljubitelje barokne glazbe pravi užitak bio koncert zagrebačkog Ansambla Antiphonus u subotu, 9. rujna 2017. u Katedrali sv. Marka naslovljen 450 Years/465 Hz. Ansambl od osnutka 2008. godine djeluje pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, dirigenta koji i sam nastupa kao pjevač (bas). Nastavljajući na određeni način na repertoar komornoga vokalnog ansambla Zagrebački madrigalisti (koji je pod vodstvom dirigenta Mladena Pozajića djelovao između 1931. i 1941. godine), Ansambl Antiphonus profilirao se kao sastav koji njeguje ranu glazbu. Iz bogata Monteverdijeva opusa izvedena je tužaljka Arijanne (u obradi za vokalni sastav) i nekoliko višeglasnih madrigala iz IV., V. i VI. knjige koje su razdvojili instrumentalni predasi solista na lutnji Izidora Erazma Grafenauera. Vokalni solisti Ana Jembrek i Monika Cerovčec (soprani), Martina Borse (alt), Ivan Bingula (tenor) i Tomislav Fačini (bas, dirigent) savršeno su se snalazili u polifonom spletu dionica - intonativno sigurni, suglasni i dinamički izbalansirani, pazeći na jasan izgovor teksta.

  U nedjelju, 10. rujna 2017. je u maloj Crkvi Svih Svetih nastupio komorni sastav iz Slovenije Il terzo suono u kome su se – prema programu – izmjenjivali vrsni solisti. Nastupili su Jasna Nadles (poprečna flauta), Milan Vrsajkov (violončelo), Ivano Zanenghi (lutnja), a oboljelog violinista Stanka Madića zamijenio je talijanski violinist Gianpiero Zanocco. Iz tog je razloga izmijenjen najavljeni program naslovljen I grandi maestri, no unatoč tome tijekom izvedbe stekao se dojam da se radi o vrsnim komornim glazbenicima. Publici su bile zanimljive manje poznate izvedene skladbe: dvije trio-sonate (za čitavi sastav) Antonija Vivaldija (u G-duru, RV 80) i Georga Philippa Telemanna (u G-duru), Sinfonia u A-duru Amanda Ivančića, Sonata VI za violončelo i basso continuo u B-duru Salvatorea Lanzettija, Kvartet za flautu, violinu, violončelo i basso continuo u C-duru Johanna Friedricha Fascha. Virutozitet i muzikalnost Gianpiera Zanocca obilježili su izvedbu Sonate za violinu i continuo br. 12 u d-molu Antonija Vivaldija, a veliko iskustvo i sviračko umijeće potvrdili su flautistica Jasna Nadles i violončelist Milan Vrsajkov te Ivano Zanenghi, solist na lutnji koja je poslužila umjesto čembala za izvedbu akordičke pratnje dionice basa continua.

  

  Započet plesnim programom - korčulanskom moreškom, Korčulanski barokni festival završio je u utorak, 12. rujna 2017. svojevrsnim plesnim spektaklom koji je publika pratila sjedeći na trgu ispred atrija Gradske vijećnice. A u tom prostoru su se smjestili glazbenici i plesači sastava The London Händel Players, predstavivši dio baroknoga glazbeno-plesnog naslijeđa. Iskusni plesači Mary Collins i Steven Player približili su društvene plesove baroka uz glazbu velikih majstora francuskoga dvorskog baleta (Jean-Baptiste Lully, Jean-Philippe Rameau, Françoise Couperin, André Campra, Jean-Féry Rebel) i drugih skladatelja (Arcangelo Corelli, Georg Friedrich Händel, anonimni). Glazbenici iz Londona su i na ovome koncertu potvrdili izvrsnost i usmjerenost na određeni repertoar u skladbama za različite sastave. Osobitom tonskom bojom raspoznala su se glazbala građena prema povijesnim uzorima. Solisti Rachel Brown (poprečna flauta), Adrian Butterfield (violina), Katherine Sharman (violončelo) i Laurence Cummings (čembalo) majstorski su vladali svojim instrumentima, poštujući izvorni notni tekst u smislu intonacije, različitih ukrasa u melodijama, ritamskih figura, pogođenih tempa i dobro postavljenih dinamičkih odnosa. Plesači i glazbenici sastava The London Händel Players postižu već godinama velik uspjeh kod publike i kod glazbene kritike. Njihov je nastup okrunio niz uspješnh koncerata čiji je program ponovo ove godine publici odškrinuo vrata velikoga glazbenog carstva – baroka, čija će baština biti predstavljena i sljedeće godine na 7. Korčulanskom baroknom festivalu koji je najavila umjetnička ravnateljica Laura Vadjon, zahvalivši svima bez čije potpore bi ovaj festival teško opstao.

  Možda je šest uspješnih sezona prigoda za kratko prelistavanje arhive Korčulanskog baroknog festivala. Godine 2012. održano je dvanaest koncerata: na njih pet nastupili su glazbenici iz Hrvatske: Hrvatski barokni ansambl, čembalist Pavao Mašić, violinistica Laura Vadjon uz pratnju čembalista Krešimira Hasa i Ansambl Symblema. Na sedam koncerata nastupili su europski ansambli: The Academy of Ancient Music, The European Union Baroque Orchestra i Red Priest iz Velike Britanije, Currende iz Belgije, The Locke Consort iz Nizozemske, Le Parlement de Musique iz Francuske i La Venexiana iz Italije. Broj koncerata 2013. godine smanjen je na sedam, od kojih su uz domaće glazbenike Hrvatski barokni ansambl i violinisticu Lauru Vadjon uz solista na lutnji Igora Davidovica nastupili europski sastavi Arte dei monatori iz Poljske, Odhecaton i Imaginarium iz Italije, Dialogos (čija je voditeljica Katarina Livljanić) iz Francuske i Suonar cantando iz Velike Britanije.

  

  Suradnja s europskim glazbenicima nije izostala ni 2014. tijekom 3. Korčulanskog baroknog festivala, kad je održano sedam koncerata u Korčuli i jedan u obližnjem mjestu Lumbarda, čime su priređivači nastojali obogatiti glazbena događanja na otoku Korčuli. Uz Hrvatski barokni ansambl, Ansambl Antiphonus i čembalista Krešimira Hasa program su ostvarili i sopranistica Johannette Zomer uz pratnju Freda Jacobsa na teorbi te ansambli Capella de Ministrers iz Španjolske, His Majesty Saghutts & Cornette iz Velike Britanije i ponovo La Venexiana iz Italije. Osam koncerata 4. Korčulanskog baroknog festivala 2015. godine održano je u Korčuli (uključujući i onaj u Franjevačkom samostanu na otočiću Badiji), a na samo dva su nastupili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država – New Trinity Baroque i Belgije – B'Rock. Uz Hrvatski barokni ansambl i Ansambl Antiphonus, na festivalu su nastupili Zagrebački gitaristički kvartet te dvojica mlađih glazbenika čije interpretacije povezuju barok i suvremeni glazbeni izričaj: Matija Dedić s programom Bach & Jazz i Matej Meštrović & Sudar Percussion s programom Vivalthis 4 Seasons.

  Jubilarni 5. Korčulanski barokni festival donio je i svojevrsnu prekretnicu u koncepciji, bolje rečeno izlazak iz grada Korčule i šest koncerata u drugim mjestima na otoku Korčuli i unutar Dubrovačko-neretvanske županije. Na sedam koncerata u Korčuli i jednom u Franjevačkom samostanu na otočiću Badiji (gdje je solistički recital s djelima Johanna Sebastiana Bacha priredio gitarist Petrit Çeku) nastupili su Hrvatski barokni ansambl i Ansambl Antiphonus te stari znanci s prvoga festivala - ansambli The European Union Baroque Orchestra i Red Priest i po prvi put The Royal Wind Music iz Nizozemske i ArtiCoolAzione iz Italije. Moreška u pratnji Hrvatskoga baroknog ansambla tradicionalno se izvodi na svečanom otvorenju (izostala je samo 2013. godine). Program koncerata – čije su izmjene koji put slijedile zbog otkazivanja nekih izvođača, kroz šest izdanja Korčulanskog baroknog festivala prenio je brojnu publiku, u kojoj su često i gosti iz inozemstva, u ozračje jednog od razdoblja europske glazbe čija ostavština trajno nadahnjuje izvođače, ali i skladatelje koji u svom opusu često oživljavaju naslijeđene glazbene vrste ili načine komponiranja. Ploveći vođen jasnom vizijom umjetničkih voditelja i dovitljivošću u pronalasku materijalnih sredstava, Korčulanski barokni festival uplovit će, čini se, sretno i u sljedeću 2018. godinu.

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 6. studenog 2017.

   

Piše: