Živa uspomena na velikana hrvatske glazbe

5. festival Papandopulijana u Tribunju

• 
  
  Tribunj, mirno i turistima jedno od privlačnijih mjesta u Šibensko-kninskoj županiji, i ove je godine nakratko postalo važnim kulturnim središtem na jadranskoj obali. Mještani Tribunja, ali i brojni turisti, mogli su dio svoga godišnjeg odmora provesti prateći zbivanja ovogodišnjeg petog po redu festivala Papandopulijana. Na poticaj akademskoga glazbenika Marijana Modrušana, umjetničkog ravnatelja Papandopulijane, dogovoreno je godine 2013. s čelnim ljudima Općine Tribunj i predstavnicima Turističke zajednice Tribunj da se obilježi boravak svestranoga glazbenika i skladatelja Borisa Papandopula u Tribunju. Zamisao se mogla ostvariti uz veliku pomoć skladateljeve supruge Zdenke Papandopulo, koja je u Tribunju s njim provela petnaest godina (od 1976. do 1990.). Najveći dio njegova opusa nastao je upravo u tim godinama: od evidentiranih četiristo i devedeset skladbi Papandopulo je u Tribunju skladao sto i devedeset, dakle više od trećine danas poznatih skladbi za koje je sigurno njegovo autorstvo. Unatoč tome što materijalna sredstva iz godine u godinu pritječu sve skromnije, nisu ni ove godine bila nedostatna za održavanje već tradicionalnoga festivala Papandopulijana, održanog pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Na čelu Općine Tribunj od izbora u svibnju ove godine je mladi ekonomist Marko Grubelić koji je sa svojim suradnicima pokazao veliko zanimanje i razumijevanje za ovaj jedinstveni kulturni i glazbeni događaj s kojim Tribunj postaje na nekoliko dana važnim središtem glazbenih događanja u Hrvatskoj, prisjećanjem na jednog od velikana hrvatske glazbe 20. stoljeća – Borisa Papandopula (1906-1991).

  Papandopulijanu su na tiskovnoj konferenciji u Šibeniku u Hrvatskom narodnom kazalištu 3. kolovoza predstavili predsjednik Općine Tribunj Marko Grubelić, predsjednik Turističke zajednice Tribunj i izvršni direktor Festivala Boris Ivanković te umjetnički ravnatelj Marijan Modrušan, koji je novinare podrobnije upoznao s ovogodišnjim programom. Kratki osvrt  na život i opus Borisa Papadopula dala je muzikologinja dr. sc. Snježana Miklaušić-Ćeran, a u glazbenome dijelu nastupile su članice komornog sastava Echo iz Šibenika, izvevši motet Vinka Jelića i pjesmu iz filma Moje pjesme, moji snovi Richarda Rogersa.

  Papandopulijana je i ove godine održana tijekom triju večeri, počevši u nedjelju, 6. kolovoza u Kulturnome centru Tribunj otvorenjem prigodne izložbe iz ostavštine Borisa Papandopula, kojoj je Zdenka Papandopulo pridodala nekoliko novih izložaka. Nakon pozdravnih riječi trojice spomenutih sudionika tiskovne konferencije i organizatora festivala Papandopulijana, gost večeri Radojka Šverko - jedna od najvećih hrvatskih pjevačica zabavne, kazališne, jazz i pop-glazbe, u kratkom obraćanju publici osvježila je svoje uspomene na Borisa Papandopula s kojim je surađivala u više navrata na raznim projektima. Pijanist Vladimir Babin izveo je jednu od osam studija Borisa Papandopula, njemu "najdražega hrvatskog skladatelja". U okviru Papandopulijane mladih umjetnika nastupila je Elizabeta Adžaga, studentica pete godine klavira u razredu red. prof. Rubena Dalibaltajana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u Sonati za klavir u As-duru, op. 110 Ludwiga van Beethovena i četiri skladbe iz ciklusa Fantastični komadi, op. 12 Roberta Schumanna. U točki iznenađenja bas Aleksej Tanovicki iz St. Petersburga otpjevao je u pratnji Elizabete Adžaga ariju iz opere Tannhäuser Richarda Wagnera i Primirenie, op. 25 br. 1 Petra Iljiča Čajkovskog. Aleksej Tanovicki djeluje u Beču i surađuje s Elizabetom Adžaga, a poveznica s Borisom Papandopulom je St. Petersburg - grad u kom je rođen Papandopulov otac, čiji je krsni list prvi put izložen na izložbi.

  U ponedjeljak, 7. kolovoza 2017. održan je u Kulturnome centru Tribunj prvi koncert. Članice Ženske pjevačke skupine Sveti Nikola iz Tribunja otpjevale su himnu Lijepa naša domovino i dvije tradicijske pjesme. Goste su pozdravili šibensko-kninski župan Goran Pauk i organizatori Papandopulijane, a kroz program su vodili Mia i Anton. Iz bogatoga klavirskog opusa Borisa Papandopula pijanist Vladimir Babin odabrao je Kolo nadahnuto tradicijskom glazbom, a slično koncipiranu Papandopulijadu u C-duru, koju je Papandopulo skladao 1986. godine u Dubrovniku i u Tribunju, odsvirao je Riječki klavirski trio. Krunoslav Marić (violina), Vid Veljak (violončelo) i Filip Fak (klavir) vješto su svladali sve tehničke zahtjeve skladbe, pokazavši suglasje zajedničkog sviranja, istančanu intonaciju, jednostavo rješavanje ritmičkih kombinacija i veliki raspon dinamičkih vrijednosti. Sve su to potvrdili i u izvedbi tri (Oluja, Tajanstveni znak i Glazba) od Sedam romanci na stihove Aleksandra Bloka Dmitrija Šostakoviča u kojima im se pridružila glasovno uvjerljiva, sigurna i muzikalna sopranistica Klasja Modrušan. Temperamentno i nadahnuto odsvirali su članovi Riječkoga klavirskog trija ciklus argentinskim tangom nadahnutih skladbi Četiri godišnja doba Astora Piazzole (u obradi Joséa Bragata). U nastavku koncerta na Trgu Škver ime Radojke Šverko privuklo je brojnu publiku unatoč buri, stalnome pratiocu Papandopulijane. Popularna diva hrvatske glazbene estrade Radojka Šverko pokazala je u jednosatnome nastupu svoje pola stoljeća dugo iskustvo, suverenost interpretacije i muzikalnost, izvevši niz poznatih skladbi iz svoga bogatog repertoara uz pratnju Vladimira Babina, pijanista i izvrsnog voditelja s kojim surađuje već dulje od četvrt stoljeća. U nekoliko skladbi pridružili su se i violinisti Krunoslav Marić i Marijan Modrušan, violončelist Vid Veljak te sopranistica Klasja Modrušan.

  Drugi, ponovno komorni koncert festivala Papandopulijana održan je u srijedu, 9. kolovoza u Crkvi Velike Gospe. Nastupili su čembalistica Linda Mravunac-Fabijanić i članovi Papandopulo kvarteta, jedinog hrvatskog komornog sastava nazvanog po Borisu Papandopulu 2013. godine (kvartet djeluje od 2000. godine). Četiri saksofonista iz razreda red. prof. Dragana Sremca na Muzičkoj akademiji u Zagrebu - Nikola Fabijanić (sopran-sax), Gordan Tudor (alt-sax), Goran Jurković (tenor-sax) i Tomislav Žužak (bariton-sax), slijedila su  primjer svog profesora, člana Zagrebačkoga kvarteta saksofona. Udruživši se u studentskim danima u sastav koji se zahvaljujući savršenoj intonaciji, neupitno svladanim tehničkim zahtjevima, nepogrešivom osjećaju za različita složena ritamska rješenja, savršenoj tehnici disanja i fraziranja te muzikalnosti kojima odiše njihovo sviranje svrstava među najuspješnije komorne sastave u Hrvatskoj. Na repertoaru su izvorne skladbe za kvartet saksofona različitih razdoblja i obrade poput skladbi Johanna Sebastiana Bacha koje izvode s čembalisticom Lindom Mravunac-Fabijanić. U Tribunju su izveli Bachov Talijanski koncert, izvorno pisan za čembalo, u čijoj su se obradi logično prema strukturi stavaka izmjenjivali nastupi čembala i četiriju saksofona. Koncert za čembalo uz pratnju orkestra napisao ja Boris Papandopulo 1962. godine, preispitavši u prvom stavku Toccata mogućnosti dvanaest-tonske tehnike. Solističku dionicu uz Papandopulo kvartet sugestivno je i sigurno svirala Linda Mravunac-Fabijanić, prva diplomantica čembala iz razreda prof. Višnje Mažuran na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Iz ciklusa Šest krokija za kvartet saksofona Borisa Papandopula, skladanog 8. srpnja 1990. u Tribunju, odabrali su četiri posljednje a u ciklusu Ciudades (Cordoba, Sarajevo, Adis Abeba) skladatelj Guillermo Lago iskoristio je folklorne motive različitih gradova. Efektna skladba Jacquesa Petita Variations gondolantes s variranom temom u 6/8 mjeri tipičnoj za venecijanske gondolijere završava u četverodobnoj mjeri, u veselom ozračju zadnje varijacije Svečanost piva.

  5. Papandopulijana 2017. protekla je u komornom ozračju s obzirom na sastave i soliste koji su nastupili. Odabir glazbenika pokazao se i ove godine dobrim, a predstavili su dio svoga repertoara te dio glazbene ostavštine skladatelja Borisa Papandopula, čiji su opus i djelovanje trajan doprinos hrvatskoj glazbi 20. stoljeća. Novoizabrani mladi i ambiciozni predstavnici vlasti u Općini Tribunj prepoznali su vrijednost festivala Papandopulijana za hrvatsku glazbenu kulturu i za turističku promidžbu mjesta Tribunj, a – surađujući s dosadašnjim i novim suradnicima, pokušat će pronaći način njegova opstanka kao jednog od mogućih oblika zadržavanja uspomena na jednog od velikana hrvatske glazbe 20. stoljeća.
  
  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 16. listopada 2017.

Piše: