Tajna veza glazbe i medicine

Ciklus Lisinski subotom: Ave Gounod!, Simfonijski orkestar i Zbor Muzičke akademije, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dir. Tomislav Fačini, solisti: Natalija Kralj, sopran, Emilia Rukavina, mezzosopran, Matej Predojević Petrić, tenor i Marin Čargo, bariton, KD Vatroslav Lisinski, 8. travnja 2017.

• 
  
  Najnoviji zajednički projekt umjetničkih akademija i nekih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bila je izvedba izbora stavaka iz oratorija Mors et vita francuskog skladatelja Charlesa Gounoda (1818-1893) održana 8. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u okviru ciklusa Lisinski subotom uvijek Lisinski. Doista, prema sloganu ciklusa još jedan „neprocjenjivi užitak“! U odabranom projektu okupljeni profesori i studenti Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti te Arhitektonskog fakulteta (Studij dizajna), sve visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu, zajedničkim su radom pripremili glazbeni događaj kojim je svečano obilježena stota obljetnica utemeljenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Dakako, u izvedbenome dijelu najveća je bila zastupljenost studenata Muzičke akademije, budući da su nastupili Simfonijski orkestar, Zbor i solisti zagrebačkog rasadišta visokoobrazovanih glazbenika, a izvedbom je ravnao dirigent Tomislav Fačini.
  
  Gotovo do posljednjeg mjesta popunjenom Velikom dvoranom Lisinski prolomio se glasni pljesak kada su na podij došli dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević i dekan Medicinskog fakulteta Marijan Klarica. Pijanist i profesor klavira Dalibor Cikojević proslavio se i kao romanopisac pa je poetska strana njegova pozdravnog govora djelovala nadasve nadahnuto. Naime, osvrnuo se na tajnu vezu između medicine i glazbe i to od pradavnih vremena da bi zaključio kako se veličanstvenom glazbom oratorija Charlesa Gounoda simboličnog naslova Smrt i život želi pobuditi „nada u život i sve ono što volite u njemu, sve ono zbog čega je vrijedno živjeti i biti na svijetu.“ Iako nešto pragmatičnije, riječi dekana Klarice bile su srdačna zahvalna za koncert koji je posvećen struci tako važnoj za ljudski život. Stoga, vjerujmo dekanu-medicinaru da su predstavnici njegove struke uvijek tu kada ih trebamo!
  
  Oratorij Mors et vita, dakle Smrt i život, izuzetno je opsežno djelo u trajanju više od dva sata. Međutim, dirigent Tomislav Fačini odabrao je nešto manji broj stavaka i izvedba je trajala nešto više od sat vremena. Riječ je o vokalno-instrumentalnom ostvarenju u svakom pogledu velikih dimenzija jer uključuje simfonijski orkestar, mješoviti pjevački zbor i soliste. U izvedbi studenata Muzičke akademije svirao je Simfonijski orkestar s više od šezdeset instrumentalista svih grupacija, Zbor u kojemu je sudjelovalo ako sam dobro pobrojila 107 pjevačica i pjevača, te solisti – Natalija Kralj, sopran, Emilia Rukavina, mezzosopran, Matej Predojević Petrić, tenor i Marin Čargo, bariton. Uz već navedenog dirigenta Tomislava Fačinija odgovorni je dio priprema bio i u nadležnosti dirigentice Zbora Jasenke Ostojić.
  
  U popratnoj su programskoj knjižici navedena imena svih sudionika i njihovih mentora, pri čemu su uz izvođače na podiju itekako važne pripreme odradili studenti Odsjeka za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti te studenti Akademije dramske umjetnosti koji su oblikovalo svjetlo i zvuk. Tako su se na bočnim platnima izmjenjivali vizualni elementi apstraktnih formulacija, a izvedba je imala i ozvučenje.
  
  Gounodov oratorij Mors et vita vrlo je složene konstrukcije i sastoji je od tri opsežna dijela. Prima pars – mors započinje Prologom, slijedi Requiem sa stavcima Introitus et Kyrie, Inter oves, Confutatis, Pie Jesu i Agnus Dei, te završava Epilogom. Secunda pars – Judicium sa stavcima Tubae ad ultimum judicium, Ressurrecio mortuorum i Judex, dakle svojevrsno je Sudište, dok je Tertia pars – Vita posvećen Životu i odvija se u stavcima Lacrymae, dolor, mors, amplius non exstabunt, Et vidi coelum novum et terram novam, Jerusalem Coelestis i završnim Sanctusom. U svim se dijelovima izmjenjuju orkestralni, zborsko-orkestralni i solistički fragmenti, sve u bogatom harmonijskom događanju s iskazivanjem vjernosti starim majstorima renesanse i baroka pa do vrlo francuski prozračne fakture s kolorističkim proplamsajima. Uopće, glazba je pitka za slušanje, nostalgične, meditativne ugođajnosti, trajno inventivno instrumentirana i s vrlo plemenitim melodijskim protokom.
  
  Vrsno pripremljeni mladi glazbenici, članovi orkestra s pomno uvježbanim i tehnički uigranim sudjelovanjem, sigurni i koncentrirani pjevači, te solisti s vrlo lijepim glasovima i očito dobrom pedagoškom podlogom, osigurali su izvedbu kao pravi primjer studijskog rada koji ih priprema za buduća odabrana zvanja profesionalnih glazbenih umjetnika. Uopće, dosad predstavljeni projekti u kojima sudjeluju studenti umjetničkih i nekih drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlična su priprema za budućnost i dokaz truda mentora kako bi svoje štićenike osposobili za profesionalni život. U tome je zacijelo i bit njihove organizacije. Nadati se da će i društvena klima biti pozitivna i da će njihovi talenti i uloženi trud nalaziti priznanja i onda kada iza njih više neće biti zaštitničke ruke-voditeljice njihovih profesora.
  
  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 13. travnja 2017.

Piše: