U velikom luku

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije: dir. Daniele Rustioni, KD Vatroslav Lisinski, 2. ožujka 2017.

• 
  
  Ovim se koncertom zagrebačkoj ali i hrvatskoj publici prvi put predstavio talijanski maestro mlađe generacije 33-ogodišnji Daniele Rustioni, glavni dirigent Orkestra Toscane, a od iduće sezone i glavni dirigent Nacionalne opere u Lyonu koji je u ovoj sezoni debitirao i u Metropolitanu ravnajući Verdijevom Aidom. Rustioni je studirao orgulje, klavir i dirigiranje na Konzervatoriju Giuseppe Verdi u Milanu, a dirigiranje je učio i u Sieni i Londonu. Uglavnom nastupa u opernim kućama Italije i ostalih europskih centara, a na cijeni su i njegovi simfonijski koncerti kao i studijska snimanja. Program koncerta u Majstorskom ciklusu HRT-a sastojao se od dvije povezane točke: kraće skladbe od petnaestak minuta The Wonderful Monster of Time Dubravka Detonija i opsežne Pete simfonije Gustava Mahlera u trajanju više od 65 minuta. Ovaj put stanke nije bilo, pa tako ni uobičajenih razgovora s umjetnicima u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskog Radija.
  
  Skladba The Wonderful Monster of Time izabrana je povodom 80. rođendana hrvatskog skladatelja, pijanista i pisca Dubravka Detonija, autora velikog i raznovrsnog glazbenog opusa s oko 140 djela, ali i uglednog pisca poezije, eseja, koncertnih i diskografskih komentara, urednika mnogobrojnih radijskih i televizijskih emisija, umjetničkog producenta, osnivača svojedobnoga sastava za novi zvuk Ansambla Acezantez i dobitnika niza nagrada.
  
  Njegov status „klasika tzv. novog zvuka u hrvatskoj glazbi druge polovice 20. stoljeća“ iskazuje se između ostalog (Likovi i plohe, Elucubrations, Cedurofilija) i u uspješnoj skladbi The Wonderful Monster of Time, naručene od tadašnje Radio televizije Zagreb i izvedene 22. travnja 1983. na 12. Muzičkom biennalu u Zagrebu. Napisana za veliki Simfonijski orkestar uz mnoštvo udaraljki i šest različitih instrumenata s tipkama (dva klavira, čelesta, orgulje, čembalo i synthesizer), skladba predstavlja reprezentativno djelo s temom „vremena kao imaginarne posude za pohranu zvuka“ koje je našlo odjeka širom domovine i inozemstva te je ova izvedba bila jubilarna, čak četrdeseta. Maestro Rustioni ostvario je uvjerljivu interpretaciju u velikom luku zanjihanog valovitog gibanja koji pokreću dva solistička klavira pod vještim prstima Darka Domitrovića i Filipa Faka, a koji nakon zvučne gradacije na kraju u sličnom početnom ozračju smiruju taj „čudovišni vremenski stroj“.
  
  Nakon Detonijeve skladbe slijedila je bez stanke Peta simfonija Gustava Mahlera, jedna od majstorovih čisto instrumentalnih simfonija bez vokala (za razliku od Druge, Treće i Četvrte te Osme i Devete). Maestro Daniele Rustioni vješt je i temperamentan dirigent vehementnih, ponekad i pretjeranih kretnji koje su ponekad rezultirale žestinom zvuka, u opreci s nadasve sugestivnim lirskim momentima. Ti kontrasti bili su upečatljivi te su u tu iznimno opširnu, kompleksnu i u osnovi tragičnu i ne odveć popularnu simfoniju (izuzev znamenitog Adaggietta ali i Scherza) unijeli životnost i predstavili je u zanimljivijem izdanju.
  
  U odličnoj izvedbi nizali su se tako stavci različitih ugođaja – od početne žalobne koračnice preko olujnog i žestokog nastavka koji završava trijumfalnim koralom i briljantnog središnjeg Scherza u ozračju austrijskog Ländlera i bečkog valcera, do čuvenog lirskog Adaggietta namijenjenog samo intenzivnim gudačima uz diskretnu pratnju harfe i konačno, trijumfalnog Finala. Izvedba Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije bila je sugestivna, koncentrirana i precizna na čelu s mnogobrojnim orkestralnim solistima i pojedinim dionicama. Maestro Rustioni, očito zadovoljan postignutom sinergijom, na kraju je svima zahvalio pozvavši ih na naklon praćen ovacijama zadovoljne publike.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 22. ožujka 2017.

Piše: