Odlični izvođači

53. glazbena tribina Opatija, 3. – 6. studenoga 2016.

• 
  
  Četiri puna dana bila su u znaku suvremenog glazbenog stvaralaštva na tradicionalnoj međunarodnoj 53. Glazbenoj tribini u Opatiji. Uime nositelja manifestacije Hrvatskog društva skladatelja bogat program osmislili su i ove godine (četvrti i posljednji put) umjetnički voditelji Silvio Foretić i Vanja Lisjak u organizaciji Cantusa d.o.o. i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Opatije. Poprište mnogobrojnih događanja s trinaest praizvedbi uz sudionike iz Francuske, Makedonije, Italije, Slovenije i Hrvatske bili su Hotel Imperial i Villa Angiolina. Na samom početku održan je koncert posvećen dvojici hrvatskih skladatelja u povodu njihova 85. rođendana. Iako nisu mogli biti nazočni Bogdan Gagić i Ruben Radica zacijelo bi bili zadovoljni kako ih je predstavila muzikologinja Seadeta Midžić – biranim riječima i nostalgičnim biografskim insertima iz dokumentacije Hrvatske televizije, a njihovu glazbu izveli su violinist Ivan Novinc i pijanistica Mia Elezović (Sonata za violinu i klavir i praizvedba Toccate za klavir Bogdana Gagića te Tri etide za klavir Rubena Radice).
  
  Osim tog uvodnog koncerta prije samog svečanog otvaranja, održano je još nekoliko uobičajenih poslijepodnevnih i večernjih koncerata, ali i Video slušaonica, novi format s djelima dobitnika nagrada za autorsko stvaralaštvo o kojima su uvodno govorili sami laureati Tibor Szirovicza (In Between), Tomislav Oliver (Complex Poetry), Berislav Šipuš (Proces, balet) i Mladen Tarbuk (Twist, za komorni orkestar). Uz slušanje njihove glazbe sa snimke mogla se na jednom ekranu pratiti partitura, a na drugom slika izvedbe. Bilo je mjesta i za nove tehnologije u elektroničkoj glazbi s šest praizvedenih djela profesora i studenata Muzičke akademije u Zagrebu (Juraj Marko Žerovnik, Tomislav Oliver, Frano Đurović, Vjekoslav Nježić, Zlatko Tanodi i Ivan Violić). Također i za jazz u provedbi Seksteta Zvjezdana Ružića i Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem šefa-dirigenta Andreasa Marinella.
  
  S obzirom da živimo u vremenu koje sve više dokida neke tradicionalne tiskane medije i marginalizira kritiku, tribina Glazbena kritika u virtualnom dobu koju je moderirao kritičar Trpimir Matasović pokušala je odgovoriti na pitanja na koji se način prilagoditi novim okolnostima u dijalogu među različitim karikama lanca posredovanja suvremene glazbe, u rasponu od skladatelja i izvođača, preko organizatora glazbenih događanja, sve do kritičara i medijskih urednika. A kako najmlađima približiti novu glazbu pokazao je vlastitim hepeningom slovenski skladatelj i pedagog s njemačkom adresom, Janko Jezovšek (svojevremeni suradnik Silvija Foretića u studentskom provokativnom avangardnom Ansamblu za suvremenu glazbu), s temom Nova glazba za novu djecu. Igrajući se s predškolskom djecom na praznom podu okruženom znatiželjnom publikom, zabavljao ih je različitim i neobičnim mehaničkim didaktičnim igračkama te poticao njihovu maštu i kreativnost. Takvim glazbeno-stvaralačkim-odgojnim radom bavi se čitav život prezentirajući ovom prigodom i dvadesetak CD-ova i knjiga s tom tematikom.
  
  Dakle, od jutra do kasnih večernjih sati – mnogo raznolika sadržaja, a malo detaljnije osvrnut ćemo se na nekoliko važnijih koncerata. Ugledna i svestrana udaraljkašica Ivana Bilić priredila je atraktivnu udaraljkašku večer na svečanom otvaranju Tribine. Podij je bio potpuno ispunjen raznolikim udaraljkama, među kojima je Ivana majstorski i vješto kružila sa svojim prijateljima. Bili su to udaraljkaši Marko Mihajlović, Hrvoje Sekovanić i Renato Palatinuš te kontrabasist Ilin-Dime Dimovski, klarinetist Domagoj Pavlović i pijanistica Mia Elezović. Osim djela Marka Ruždjaka, Igora Lešnika, Tomislava Olivera, Igora Kuljerića i Srđana Dedića praizvedena je skladba Circles za udaraljke i klarinet Ivana Josipa Skendera.
  
  Gudački kvartet ansambla za suvremenu glazbu ConTempora iz Makedonije s gostima (Ema Abadžieva, engleski rog i Ilin-Dime Dimovski, kontrabas) predstavio je djela makedonskih autora Valentine Velkovske-Trajanovske, Pande Shahova i Jane Andreevske te hrvatske autore Dubravka Detonija i praizvedbu skladbe Tko zna, i u mraku katkad nikne divan cvijet Frana Đurovića za engleski rog, kontrabas i gudački kvartet. Talijanski ansambl mdi strastveni je pobornik suvremene glazbe i prema vlastitim riječima „teži nadići iskustvo tradicionalne avangarde, u smislu rada na glazbi današnjice, koja se i sama suočava s potpuno novim repertoarom i s potrebom pronalaska rješenja za brojne vrste suvremene glazbe“. Međutim, program koji su izveli te večeri bio je većim dijelom upravo suprotan: previše tradicionalne avangarde u djelima suvremenih talijanskih autora s već davno viđenim i odslušanim eksperimentima bez logičkog i estetskog smisla. Tome su se ipak oduprijeli hrvatski autori Sanda Majurec (I ritorni) i Berislav Šipuš (Vježbe iz polifonije).
  
  Zanimljiv je bio i autorski koncert u čast prof. Stanku Horvatu koji je preminuo prije deset godina. Njegova bivša studentica kompozicije Sanda Majurec i pijanistica Žanina Bilić učenica Horvatove udovice Marije osmislile su dvogodišnji Projekt Stanko Horvat sa željom da našeg akademika promoviraju u Hrvatskoj i Bugarskoj (gdje je skoro nepoznat), prvenstveno kao važnu pedagošku osobnost, suradnjom tih dviju zemalja. A od djela koja su izvedena na tom koncertu izdvojili bismo okosnicu programa – skladbu Zapis o vremenu za bas i magnetofonsku vrpcu na stihove Maka Dizdara u izvedbi Tea Visintina, zatim Trialogue za Martenotove valove koji je predstavila gošća iz Francuske Caroline Ehret i zahtjevni Frénesie za dva kontrabasa koji su virtuozno izveli Ilin-Dime Dimovski i Oleg Gourskii.
  
  Na kraju spomenimo još jedan iznimno kvalitetan koncert birane hrvatske glazbe za gitaru. Trojica vrsnih umjetnika mlađe generacije Zagrebačke gitarističke škole – Srđan Bulat, Tomislav Vukšić i Tomislav Vasilj – izvela su pojedinačno u duetima ili tercetima reprezentativna i inspirativna djela Frane Paraća, Marka Ruždjaka, Zorana Šćekića, Miroslava Miletića, Željka Brkanovića i Anđelka Klobučara, koji je ljetos preminuo u 85. godini. Uostalom, prioritet u pohvalama upućenim Tribini zaslužuju upravo odlični izvođači koji su se trudili da izabrana djela, bez obzira na njihovu kvalitetu ili možda upitnu zanimljivost – predstave u najboljem svjetlu.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 9. studenoga 2016.

Piše: