Francuski šarm vedrine
Dan dvorane – Can Can: Francuska noć u Lisinskom: Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, dir. Ivo Lipanović, solisti: Pavao Mašić, orgulje, Valentina Fijačko Kobić, Antonija Dunjko, Dolores Leko, soprani, Dubravka Šeparović-Mušović, mezzosopran, KD Vatroslav Lisinski, Zagreb, 29. prosinca 2015.
-
Tradicionalno, Dan Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski počinje poslijepodnevnom svečanošću dodjele nagrade Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži u Maloj dvorani. Nagrada koja nosi ime prvog direktora Dvorane, zaslužnog Ive Vuljevića, dodjeljuje se od 1988. najistaknutijim mladim glazbenicima u protekloj godini, kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na pragu njihovih profesionalnih života. A oni su to povjerenje uvijek i opravdali. Ugledna nagrada pripala je ovaj put zagrebačkom pijanistu Ivanu Krpanu (1997), studentu treće godine klavira u razredu prof. Rubena Dalibaltayana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Odluka je to ocjenjivačkog suda u sastavu Tonći Bilić (predsjednik HGM-a), Naima Balić, Mislav Pavlin, Berislav Šipuš i Petra Pavić.
Ivan Krpan potječe iz ugledne glazbeničke obitelji (otac violinist Anđelko umjetnički je voditelj Kvarteta Sebastian, a stariji brat Martin također niže uspjehe kao vrstan violinist, dok je majka Gordana muzikologinja i urednica na Hrvatskom radiju). Ivan Krpan je u protekloj godini postigao nekoliko izvanrednih uspjeha od kojih žiri posebno izdvaja 4. nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Mozart u Thu Haiu (Kina). U obrazloženju uz ostalo stoji: „Vrlo je nadaren, marljiv, promišljen i posvećen glazbi. Radoznao je i rado usvaja nova znanja i vještine. Odlikuje ga velika tehnička preciznost i profinjenost glazbenog izraza.“ Sve to mladi je umjetnik potvrdio odličnim nastupom na ovoj svečanosti. Izveo je Varijacije na temu Salve tu, Domine u F-duru, KV 398 Wolfganga Amadeusa Mozarta, Šestu sonatu u e-molu, D 566 Franza Schuberta i Četvrtu baladu u f-molu, op. 527 Frédérica Chopina.
Večernji program 42. Dana dvorane obilježio je za razliku od prethodnih godina tek jedan, ali vrijedan koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u prepunoj Velikoj dvorani pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića. Bila je to spektakularna večer pod nazivom Can Can: Francuska noć u Lisinskom sastavljena od bisera operne, operetne, baletne i i simfonijske glazbe francuskih autora, ponajviše Jacquesa Offenbacha, u suradnji s biranim solistima, kako onima već afirmiranima, tako i mladima, a posebni gosti koji su pridonijeli prazničkoj živosti bili su Kvintet harmonika Glazbenog učilišta Elly Bašić (Martina Kutnar, Krešimir Lulić, Iva Ćosić, Mihael Mesar i Paulo Rušnov) te upečatljive članice plesnog studija Escape i Zagrebačke mažoretkinje.
Vrsni orguljaš Pavao Mašić demonstrirao je na početku večeri raskoš orguljskog zvuka u završnom stavku Orguljaške simfonije u c-molu, op. 78 Camillea Saint-Saënsa, kao efektni uvod u naizmjenično nizanje vokalnih i orkestralnih bisera francuskih autora. Sopranistica Valentina Fijačko Kobić otpjevala je dvije arije: Marquerite iz 2. čina opere Faust Charlesa Gounoda i još dojmljiviju Antoniju iz 2. čina opere Hoffmanove priče Jacquesa Offenbacha. Mezzosopranistica Dubravka Šeparović-Mušović oduševila je u nekoliko nastupa: prvo kao Dalila u 2. činu opere Samson i Dalila Camillea Saint-Saënsa, potom u Duetu cvijeća iz 1. čina opere Lakmé Léa Delibesa u društvu s Antonijom Dunjko, zatim u duhovitoj ariji Vojvotkinje iz Offenbachove operete Vojvotkinja od Gerolsteina i napokon u čarobnoj Barcaroli iz 3. čina Offenbachove opere Hoffmanove priče u skladnom duetu s Valentinom Fijačko Kobić.
Ugodno iznenađenje večeri bile su dvije mlade sopranistice Dolores Leko (recitativ i gavota Manon iz 3. čina istoimene opere Julesa Masseneta) i Antonija Dunjko koja je efektnim nastupom u bijeloj baletnoj haljinici ušetala na pozornicu na vrhovima papučica kako bi oduševila publiku šarmantnom arijom lutke Olimpije iz 1. čina Offenbachovih Hoffmanovih priča.
Simfonijski orkestar HRT-a je pod znalačkim i temperamentnim vodstvom maestra Ive Lipanovića pružio solistima uzornu pratnju te začinio program s nekoliko biranih orkestralnih točaka: baletnom glazbom iz 5. čina Gounodove opere Faust, Rakoczijevom koračnicom iz 1. čina dramatske legende Faustovo prokletstvo Hectora Berlioza, Farandolom iz suite Arležanka Georgesa Bizeta i s dvije uvertire operetama Orfej u podzemlju i Pariški život Jacquesa Offenbacha s raspojasanim can-canom.
© Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 5. siječnja 2016.
Piše:
Požgaj