Zvučna rasipnost

66. Dubrovačke ljetne igre, 10. srpnja – 25. kolovoza 2015., Glazbeni program: Alexander Kutuzov, klavir, Atrij Kneževa dvora, 6. kolovoza 2015.

• 
  
  Danas se u svijetu održavaju brojna natjecanja mladih pijanista, koji u nadmetanju demonstriraju svoja dostignuća u edukaciji i umjetničkom sazrijevanju. Pobjednika je mnoštvo, na svim kontinentima, i naravno, konkurencija raste geometrijskom progresijom. Često se događa da je prvonagrađeni samo primus inter pares, a njegova stvarna umjetnička karijera ovisi o mnogim čimbenicima. Sretni su oni koji nađu dobrog menadžera koji ih plasira na tržištu, a neki od glazbenika postanu i zvijezde. Jedan od pobjednika na natjecanjima, a najznačajnije je bilo 7. međunarodno natjecanje za mlade glazbenike Čajkovski u Montreuxu (Švicarska) 2012. na kojem je osvojio prvu nagradu, jest osamnaestogodišnji pijanist Alexander Kutuzov. Kako je naznačeno i u njegovoj biografiji u programskoj knjižici, Kutuzov još pohađa studij klavira i pripada najmlađoj generaciji umjetnika koja se regrutira na Državnoj glazbenoj akademiji u Moskvi.
  
  Za svoj nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama umjetnik je odabrao dvosatni program s djelima Ludwiga van Beethovena, Roberta Schumanna, Sergeja Rahmanjinova i Petra Iljiča Čajkovskog (u aranžmanu Mikhaila Pletneva). Mladi umjetnik predstavio se kao uspješan pripadnik generacije mladih pijanista koji, načelno, daju prednost gotovo savršenom artističkom sviranju ali bez rafinirane tonske kvalitete koja je najbolji pokazatelj glazbene zrelosti.
  
  Kutuzov je svoj virtuozitet pokazao odmah na početku koncerta Klavirskom sonatom br. 21 u C-duru, op. 53 poznatijom pod nazivom Waldstein ili L'Aurora (Svitanje/Zora), koju je Beethoven posvetio grofu Waldsteinu, pri čemu je prvi i treći stavak bio oblikovan zvučnom rasipnošću, a srednjem stavku je nedostajao onaj željeni mirni hod. U romantičarskoj skladbi Karneval, op. 9 Roberta Schumanna, pogodnoj za iskazivanje simbolične raznolikosti likova i situacija, mladi Kutuzov interpretaciju je sveo na jačinu zvučnih blokova. Iako usporedbe nisu najzahvalnije sjetimo li se samo kako je tu skladbu svirao tada dvanaestogodišnji ruski pijanist Evgenij Kissin, može se doći do zaključka da je Kutuzov ipak pijanist pred kojim predstoji puno rada da se postigne najviša umjetnička vrsnoća.
  
  Ruski skladatelj Sergej Rahmanjinov za svoju je skladbu Varijacije na Chopinovu temu, op. 22 kao osnovu uzeo Chopinov Preludij br. 20 u c-molu, op. 28 pa ga razradio u jedanaest varijacija. U izvedbi tog rijetko izvođenog djela Kutuzov je ostvario sonornost cijelog orkestra. Slavni ruski pijanist Mikhail Pletnev u zadnje vrijeme se bavi komponiranjem i recenzijama. Godine 1989. je napisao Koncertnu suitu iz baleta „Uspavana ljepotica“, op. 66, koja se temelji na dijelovima istoimena baleta Petra Iljiča Čajkovskog. Interpretacija Alexandera Kutuzova ostavila je dojam u svakome elementu dorađene izvedbe. Brojna publika bila je oduševljena mladim pijanistom koji je pokazao briljantnu tehničku spremnost, dok će budućnost pokazati kakav će biti njegov razvoj u punini umjetničkog djelovanja.
  
  © Ileana Grazio, KLASIKA.hr, 14. kolovoza 2015.

Piše: