Glazba povezuje sve ljude

9. festival rane glazbe, Dubrovnik, 6. – 8. listopada 2012.

• 
  
  Nakon prezasićenosti glazbenim željeznim repertoarom, koji su ponudile Dubrovačke ljetne igre i Festival komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji, deveti Festival rane glazbe bio je pravo osvježenje i donio je nešto novo, a njegovi su programi bili relaksirajući. Tijekom tri večeri u dvorani Saloča od zrcala (čitaonica Narodne knjižnice) publika je mogla čuti rana djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, indijsku klasičnu glazbu i skladbe iz Cecchinijeve zbirke Amorosi concetti. Festival nije vezan za jedno razdoblje ili stil, nego slijedeći svjetske trendove predstavlja raznovrsnu glazbu potvrđujući staru tvrdnju da glazba povezuje sve ljude, a ovaj su put to bili ljudi iz Europe i Indije
  
  Prva večer bila je posvećena ranim djelima Wolfganga Amadeusa Mozarta a interpretirao ih je Duo Amade, koji čine poznati engleski glazbenici, violinistica Catherine Mackintosh (koja je godinama u Dubrovniku vodila seminar o baroknoj glazbi u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića) i pijanist Geoffrey Govier, poznat kao virtuoz na starim instrumentima s tipkama. Umjetnici nastupaju zajedno od 1980. diljem Europe. Program su činile rane Mozartove Sonate za violinu i klavir – nakon tri dvostavačne (u A-duru KV305, C-duru KV303 i u Es-duru KV302) koncert je zaključen trostavačnom Sonatom u B-duru, KV378. Umjetnici su s lakoćom koja zadivljuje prelistali Mozartova djela, a iz svake njihove fraze izbijala je autorova mladenačka vedrina. Sve je odisalo dječačkim smiješkom.
  
  Druga večer odvela je publiku u daleku Indiju, gdje klasična glazba postoji nekoliko tisućljeća, a osnova je glazbene teorije učenje prema kojemu je cijeli svijet nastao iz zvuka. Indijski umjetnici, pjevačica Ranjana Ghatak, udaraljkaš Manjeet Rasya i svirač sitre Dharambir Singh, publici su predstavili napjeve iz sjeverne Indije različite ugođajnosti. Upoznali smo stare indijske instrumente – tablu, melodijsku udaraljku, te trzalački instrument sitru, koji ima šest osnovnih žica, na kojima se svira i dvanaest koje služe za rezonancu. Skladbe su imale gotovo ritualno značenje, a umjetnici su pravi virtuozi i u dvorani su stvorili svevremensku glazbu koja opija.
  
  Treća večer bila je posvećena glazbi nastaloj na tlu Hrvatske. Predstavio ju je Ansambl Responsorium, koji čine sopranistice Tamara Franetović-Felbinger i Martina Klarić, basbariton Darko Solter, blok-flautisti Dani Bošnjak i Ana Benić, Augustin Mršić na violi da gamba, Istvan Kónya na chitarronu i Mario Penzar na čembalu. Program njihova koncerta većim su dijelom činile skladbe iz zbirke monodijskih madrigala Amorosi concetti Veronežana Tomasa Cecchinija (1580. ili 1582 - 1644)., glazbenika koji je veći dio života djelovao u Splitu i na Hvaru. Ansambl Responsorium tako je obilježio četiri stoljeća od prvog izdanja spomenute zbirke u Veneciji 1612. godine. Uz odabrane madrigale svirači su izvodili i kratka instrumentalna djela iz baroknog razdoblja. Ansambl Responsorium pokazao je vrhunsku kvalitetu, koja ga je svrstala uz bok umjetnika koji su nastupili na prve dvije festivalske večeri.
  
  © Ileana Grazio, KLASIKA.hr, 11. listopada 2012.

Piše: