Pjev glasa i orgulja
Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb: Završni koncert 18. festivala Orgulje Heferer 2011., Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, 5. prosinca 2011.
-
Koncertom u sklopu ciklusa Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb završen je ovogodišnji 18. festival Orgulje Heferer. Suradnjom petero najboljih hrvatskih orguljaša i četiri vrsne vokalne umjetnice predstavljene su najreprezentativnije naše orgulje opsežnim programom kao vrhuncem toga jedinstvenog i najdužeg našeg festivala. U proteklih sedam mjeseci istaknuti hrvatski i inozemni umjetnici svirali su na orguljama širom Hrvatske u crkvama Zagorja, Zagreba, Istre, Dalmacije, Slavonije i Baranje, često uz sudjelovanje vokalnih umjetnika. Na taj se način već gotovo dva desetljeća predstavlja hvalevrijedan rad Umjetničke radionice Heferer, čiju tradiciju „prve hrvatske gradione orgulja, harmonija i glasovira“ nastavljaju već u petoj generaciji današnji vlasnici Ivan i njegovi sinovi August i Tomislav Faullend.
Među brojnim instrumentima koje je Radionica Heferer renovirala i stalno ih nadzire nalaze se i orgulje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski (rad austrijskog majstora Wernera Walckera), najveće u Hrvatskoj poslije onih u Zagrebačkoj katedrali. Broje gotovo 5000 svirala, a zahvaljujući digitaliziranom upravljačkom sustavu, najmodernije su u svjetskim razmjerima i stoga pogodne za izvedbe najširega repertoara. To je pokazao i program ovog završnog koncerta, koji je otvorio Alen Kopunović Legetin bogatstvom romantična zvuka u djelima Charlesa Tournemira (Improvizacija na Te Deum) i Georgesa Kriegera (Tokata u e-molu). U nastavku mu se pridružila sopranistica Marija Kuhar Šoša jednom arijom iz Lovačkih kantata Johanna Sebastiana Bacha i još uspjelijom koloraturnom arijom Rejoice Greatly iz oratorija Mesija Georga Friedricha Händela.
Pavao Mašić također se prvo predstavio sam – ulomkom iz Nove božićne knjige baroknog majstora Louisa-Clauda Daquina, i dvije romantične skladbe Preludijem, fugom i varijacijom, op. 18 Cesara Francka i svečanim Izlaskom (Sortie) u Es-duru Louisa Jamesa Alfreda Lefébure-Welyja. Uz Mašićevu je pratnju mezzosopranistica Helena Lucić Šego izvela prvo solo popijevku Na groblju (Auf dem Kirchhofe), a u odličnom duetu sa sopranisticom Valentinom Fijačko čuli smo i Barcarolu iz opere Hoffmanove priče Jacquesa Offenbacha. Ante Knešaurek svu je raskoš orguljskog sloga predstavio sam, prvo u glazbi nezaobilaznog Johanna Sebastiana Bacha (Tokata u F-duru, BWV 540/1), a zatim nas je obradovao vlastitom duhovitom improvizacijom na temu Bratec Martin, koja od jednostavne popularne melodije razvija gradaciju do sedmeroglasne fuge.
Mario Penzar za samostalni je nastup odabrao tri moderne skladbe Flora Peetersa (Invocation i Contemplative Canzone iz Šest lirskih skladbi, op. 116, te Koncertnu skladbu, op. 52 a). Potom je Valentina Fijačko uz njegovu suradnju izvela Agnus Dei (prema Intermezzu iz Suite Arležanka, br. 2) Georgesa Bizeta, a zajedno s Marijom Kuhar Šoša duet Susanne i Grofice Sull´aria iz opere Figarov pir Wolfganga Amadeusa Mozarta. Taj blok završio je božićnom skladbom Offertorium pastorale Ivana pl. Zajca u izvedbi sve tri vrsne pjevačice, uz pratnju Marija Penzara.
Završetak te zanimljive, šarolike, ali ipak preopširne vokalno-orguljaške večeri pripao je Ljerki Očić, koja je prvo pružila pratnju koloraturnoj sopranistici Lidiji Horvat Dunjko u vrlo dobroj izvedbi zahtjevnog i opsežnog moteta Exultate, jubilate, KV 165 Wolfganga Amadeusa Mozarta, a potom je svu raskoš orgulja dvorane Lisinskog otkrila i sama u još jednoj reprezentativnoj skladbi velikog romantičnog skladatelja Césara Francka. Izvela je njegov Koral br. 3 u a-molu i dala svoj kvalitetni doprinos nastupu najboljih hrvatskih orguljaša u završnici festivala Orgulje Heferer, koji su se svi zajedno s vrsnim pjevačicama na kraju poklonili ne toliko brojnoj, koliko zahvalnoj publici.
© Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 7. prosinca 2011.
Piše:
Požgaj
kritike
- ● Muzički biennale Zagreb
- ● drugi festivali i natjecanja u Zagrebu
- ● Varaždinske barokne večeri
- ● Dubrovnik
- ● Split, Trogir, Zadar
- ● Samobor, Velika Gorica, Čakovec
- ● Osor, Rijeka, Pula, Slatina i dr.
- ● Osijek