More Rijeka za obljetnicu

Riječka filharmonija, koncert u povodu desete obljetnice postojanja, dir. Nada Matošević, solistica: Martina Filjak, klavir, HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka, 29. listopada 2011.

• 
  
  Svečanim koncertom održanim u sklopu tradicionalne riječke glazbeno-scenske manifestacije Zajčevi dani Riječka filharmonija obilježila je desetu obljetnicu postojanja. Nedvojbeno zanimljiv program tog prvog ovosezonskog i ujedno svečanog koncerta, otvoren je praizvedbom skladbe More Rijeka Berislava Šipuša, skladanom za deseti rođendan Riječke filharmonije. Djelo je neoekspresionističkog glazbenog izričaja osobite melodioznosti te vješte orkestracije i korištenja pojedinih solističkih instrumenata, posebice violončela i piccola, prožeto snažnim harmonijskim sklopovima puhača i gudača, a u glazbenoj zvučnosti prisutan je dah Rijeke, mora i luke. Interpretativno prilično zahtjevno djelo, reljefno i sugestivno izvela je Filharmonija pod ravnanjem Nade Matošević, na čemu im je na pozornici čestitao i sam autor.
  
  Koncert je nastavljen glasovitim, strastvenim Koncertom za klavir i orkestar br. 1 u b-molu, op. 23 najistaknutijeg ruskog skladatelja, Petra Iljiča Čajkovskog (1840-1893), u kojem je kao solistica nastupila naša istaknuta pijanistica međunarodne reputacije Martina Filjak. Solistica i Koncert, koji po svojoj popularnosti zauzima posebno mjesto u klavirskoj i sveukupnoj koncertnoj literaturi, bili su presudni za velik interes publike i očekivano – bili su umjetnički vrhunac večeri. Već prvim taktovima prvog stavka Allegro non troppo e molto maestoso – Allegro con spirito, čuvenom svečanom uvodnom temom karakterističnih i čvrstih akordičkih tonova klavira, čija se arhitektonika stavka nadalje razvija u lirskom raspoloženju, solistica Martina Filjak utisnula je mnogo od svoje glazbene i emocionalne kompleksnosti te muzicirala izmjenično snažnim i mekim profinjenim lirskim akcentima.
  
  U drugom, vrlo delikatnom stavku Andantino semplice – Prestissimo, naglašena je dominantna liričnost, no i kraći ritmički kontrast, a u trećem, furioznom stavku Allegro con fuoco izrazito folklornog ugođaja, solistici se u žaru zanosa i temperamenta potkrao poneki krivo odsviran ton, što nije umanjilo sjajan cjelokupan umjetnički dojam. Premda je u ovom klavirskom koncertu dominantna uloga solističke dionice, maestra Nada Matošević i Filharmonija u svim su elementima interpretacije – tempo, dinamika i agogika – tijesno surađivali i postigli visoku razinu zajedničkog muziciranja. Opčinjena muziciranjem Martine Filjak, publika je s posebnom pozornošću i uzbuđenjem pratila njene kreacije i nije krila golemo zadovoljstvo ostvarenim glazbenim doživljajima te je solisticu, maestru i orkestar ispratila burnim oduševljenjem. Martina Filjak kao dodatak je odsvirala Intermezzo rafiniranog i emocionalno kompleksnog romantičara Roberta Schumanna, čime je potvrdila senzibilitet i profinjenost svoga pijanističkog umijeća.
  
  Nakon stanke čuli smo čuvene Simfonijske plesove, op. 45, trostavačnu orkestralnu suitu Sergeja Rahmnjinova (1873-1943), koji su u Rijeci izvedeni prvi puta. Na djelu je Rahmanjinov radio više godina, a završio ga 1940. godine, i posljednja je njegova skladba iz razdoblja kraja romantike. U Plesovima se ujedno sažima cjelokupna romantična nota Rahmanjinovljeva stvaralaštva. U stavcima Non allegro, laganom valceru Andante con moto te Lento assai – Allegro vivace – Lento assai come prima – Allegro vivace osobite ritmičke vitalnosti, razuzdane melodike zakašnjele romantike, tematske raznolikosti i ugođaja te briljantne orkestracije, izražena je autorova skladateljska nostalgija, mašta i kreativnost uz golemo znanje, iskustvo i mudrost. Maestra Nada Matošević, ponesena vrijednostima ove originalne, osebujne i interpretativno vrlo zahtjevne partiture, postigla je uistinu usklađenu i visoku razinu orkestralnoga muziciranja. Istaknute su značajke ovog kompleksnog djela, a osobito je impresivno izveden finale trećeg stavka.
  
  Prije početka glazbenog dijela Filharmoniji su čestike uputili i potporu izrazili mnogi uzvanici. Posebno je toplo pozdravljena riječ presjednika Republike Ive Josipovića. Čestitajući jubilej Filharmoniji, Predsjednik je između ostalog istaknuo kako u Rijeci postoji zdrava klima i glazbena tradicija (škola, kazalište i orkestri) za uspješno djelovanje ovakvog ansambla te je poželio uspješan i intenzivan rad i uskoro redovitu koncertnu sezonu.
  
  Kratkotrajnih i neuspjelih pokušaja i nastojanja da se utemelji Filharmonija u Rijeci bilo je i ranije (nastojanja poznatih glazbenika Borisa Papandopula i Vladimira Benića), no 2001. godine riječki glazbenici, dirigentica Nada Matošević te violinist i pravnik Ivica Rušin, uz razumijevanje i podršku Grada Rijeke i HNK-a Ivana pl. Zajca, utemeljili su Riječku filharmoniju. Nada Matošević prva je umjetnička ravnateljica, a Rušin ravnatelj tog, danas uglednog, glazbenog tijela u riječkom kulturnom životu. Riječka filharmonija, koja je uz Zagrebačku, jedini takav orkestar u Hrvatskoj, svojim visokim interpretativnim dometima, osmišljenim i pomno odabranim tematskim programima koncerata, s posebnim naglaskom na njegovanju domaće glazbene literature, zaslužuje poticajne uvjete djelovanja s obzirom na povijesni i društveni kontekst razvoja riječke glazbene kulture, odnosno na činjenicu nužnosti njezina povratka u okrilje mediteranske i srednjoeuropske glazbene kulture.
  
  U povodu desete obljetnice Riječke filharmonije izdana je i posebno obogaćena programska knjižica, koja sadrži kraći presjek djelovanja orkestra, s mnogim zanimljivim odlomcima tekstova, fotografijama i izjavama poznatih glazbenika o njenim počecima, radu i uspjesima te je ujedno edukativni podsjetnik za posjetitelje. Tim svečanim jubilarnim koncertom Riječka filharmonija, na čelu sa svojom dirigenticom i umjetničkom ravnateljicom Nadom Matošević i pod ravnateljstvom Marijana Oreškovića, opravdala je svoje postojanje uz obvezu nastavka serioznog rada i potporu kulturne politike cjelokupnog društva, a na zadovoljstvo vjerne i buduće publike. 
  
  © Ramiro Palmić, KLASIKA.hr, 31. listopada 2011.

Piše: