Kantate poljskoga dvora

41. Varaždinskih baroknih večeri, 23. rujna – 4. listopada 2011. (1)

• 
  
  U svečanom ozračju prepune varaždinske Katedrale, uz izravni televizijski prijenos, hrvatsku himnu u odličnoj izvedbi Klape Slavić i pozdravne riječi zamjenika varaždinskog gradonačelnika Zlatka Horvata, ministra kulture Jasena Mesića i predstavnika Republike Poljske, ovogodišnje zemlje partnera, počele su 41. Varaždinske barokne večeri. Odvijanje Festivala ne bi bilo moguće bez podrške i pomoći brojnih sponzora i pokrovitelja, od kojih treba izdvojiti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivu Josipovića i ministarstva kulture Hrvatske i Poljske. Prema dobrom običaju prvi koncert ovogodišnjeg Festivala priredili su partneri, gosti iz poljskog grada Wroclawa. Naime u tom starom gradu od 2006. djeluje Vroclavski barokni orkestar, jedini poljski orkestar koji koristi povijesne instrumente. Iste godine osnovan je i Vroclavski filharmonijski zbor koji vodi Agnieszka Frankow–Želazny.
  
  Oba ansambla često surađuju na raznim projektima i dosegli su visoke standarde, pa su tako dostojno predstavili svoju zemlju i na ovom Festivalu u suradnji s vrsnim vokalnim solistima i dirigentom Andrzejom Kosendijakom. Na programu su bile dvije svjetovne kantate Johanna Sebastiana Bacha, naručene za posebne prigode od poljskoga dvora, kojim su tada početkom 18. stoljeća vladali pripadnici saske i habzburške dinastije, a praizvedbama u Leipzigu ravnao je sam autor. Prva je nastala u povodu smrti kraljice Eberhardine kao žalobna oda BWV 198 (1727) koja počinje riječima „Dopusti, kneginjo, dopusti još jedan pogled“, a druga „Zvučite timpani, zazvučite trublje!“ BWV 214 (1733) skladana je za rođendan saske kneginje i poljske kraljice Marije Josephe, Eberhardine snahe. Kako su to bile prigodne skladbe za jednokratno izvođenje, Bach je neke njihove dijelove kasnije iskoristio za druga djela, primjerice Muci po Marku i Božićnom oratoriju. Zbog svojeg radosnog i svečanog ugođaja posebno je danas popularna druga, koja slavi kraljicu kroz usta četiriju božica iz antičke mitologije: Bellone, božice rata (sopran), Pallas, zaštitnice muza i znanosti (alt), Irene, božice mira (tenor) i Fame, božice slave (bas).
  
  U vrlo dobrom kvartetu solista istakli su se vrsni pjevači – poljska sopranistica Iwona Lešnikowska–Lubowicz, češka mezzosopranistica Marketa Cukrova, njemački tenor Max Ciolek i naročito češki bariton Tomaš Kral. U manjem sastavu zbora sudjelovalo je dvadeset pet pjevača, koji su imponirali svježinom ujednačenih glasova, dobrom impostacijom i čistoćom intonacije s naglaskom na premoćne soprane. Orkestar je na replikama starih instrumenata uglavnom solidno izveo svoje dionice, iako katkada u ritmičkom raskoraku sa solistima. U cjelini je bolja bila izvedba druge kantate s odličnim udjelom flauti, oboe i fanfara, tako da je na kraju koncerta na zahtjev zadovoljne publike ponovljen uvodni stavak „Tönet, ihr Pauken! Erchallet, Trompeten“.
  
  Poljska rana glazba
  
  Osim svečanog otvaranja Poljska je 41. VBV ponudila još nekoliko zanimljivih programa. Spomenuti Vroclavski komorni zbor održao je već iduće večeri samostalni koncert s djelima poljskog autora Mikolaja Zielenskog i Johanna Sebastianna Bacha, dok su solisti Vaclavskog baroknog orkestra predstavili poljsku ranu glazbu pod umjetničkim ravnanjem orguljaša Marcina Szelesta. Uz soliste orkestra sudjelovali su i pjevači s otvorenja sopranistica Iwona Lesniowska-Lubowicz i bas Tomaš Kral, a na programu su bila djela Marcina Mielczewskog, Stanislava Sylvestera Szarzynskog, Franciszeka Liliusa i dr.
  
  Sa zanimanjem se očekuje i nastup Poljskog orkestra 18. st. iz Krakowa (28. rujna), koji će ugostiti znamenitog kontratenora Paula Esswooda, ovaj put samo u ulozi dirigenta. Esswood djeluje i kao gost-profesor na Glazbenoj akademiji u Gdansku. Na programu su najveći barokni skladatelji Bach, Händel, Corelli i Vivaldi. Duo lutnji Anna Kowalska i Anton Birula priredit će pak 29. rujna Koncert uz svijeće u kapeli obitelji Erdödy.
  
  Hrvatska glazbena baština
  
  Značajno mjesto na 41. VBV pripada i hrvatskim umjetnicima. Prvo stoljeće violončela predstavljaju Krešimir Lazar na baroknom violončelu i Krešimir Has na čembalu (25. rujna). 26. rujna nastupa orguljašica Natalija Imbrišak, a Hrvatski barokni ansambl 27. rujna u suradnji sa Zborom Ivan Filipović i vokalnim solistima predstavlja hrvatsku glazbenu baštinu. Točnije bit će to prva suvremena izvedba Mise u D-duru koju je u Splitu početkom 18. stoljeća skladao Carlo Antonio Nagli, a rukopis je u pariškoj nacionalnoj knjižnici pronašao ugledni muzikolog Ennio Stipčević. Izvedbom će ravnati Saša Britvić.
  
  Varaždin predstavlja i orguljaš Višeslav Jaklin, koji će 27. rujna na fortepianu svirati djela Johanna Sebastiana Bacha, zatim ansambl Camerata Garestin s koncertnom matinejom uz baroknu kavu 1. listopada u Viteškoj dvorani u Dvorcu Trakošćan, dok istoga dana navečer u Koncertnoj dvorani HNK Varaždinski komorni orkestar nastupa pod umjetničkim vodstvom Bojana Čičića s baroknom violinom i biranim djelima Locatellija, Vivaldija i Telemanna.
  
  Od ostalih važnijih koncerata u sklopu 41. VBV spomenimo još Kostimirani barokni Ansambl Marquise iz Budimpešte s dva jutarnja koncerta: Barokna salonska glazba (24. rujna u dvorcu Trakošćan) i Barokno putovanje (25.rujna u Renesansnoj dvorani Staroga grada), zatim Stockholmski barokni orkestar Rebaroque (29.rujna u crkvi Sv. Nikole s programom Folkbaroka i djelima Johanna Helmicha Romana), Venecijanski barokni consort i violinist Giulio Plotino (30. rujna), dok će finale Festivala (2.listopada) uveličati znameniti londonski The King´s Consort pod umjetničkim vodstvom Roberta Kinga s djelima Händela, Albinonija, Vivaldija, Purcella, Geminijanija i Bacha.
  
  Treba spomenuti i brojna popratna događanja (izložbe, predavanja, seminare, kazališne predstave i promocije novih izdanja), uređenje izloga, Dane barokne kuhinje, stilske kostime, vatromet i drugo što pridonosi specifičnom festivalskom ozračju. Neki od spomenutih ansambala i solista nastupit će i u drugim mjestima Hrvatske i inozemstva (Mađarskoj, Slovačkoj, BiH, Austriji) kako bi se i dalje njegovala dobra tradicija suradnje s ciljem „povezivanja umjetnosti i kultura različitih naroda ujedinjenih pod jednom velikom idejom, a to je sjedinjena kulturna vrijednost i civilizacijsko nasljeđe europskoga kontinanta“. Riječi su to ravnatelja VBV Davora Bobića, koji zajedno sa svojim suradnicima iz Koncertnog ureda Varaždin na čelu s ravnateljem Raymondom Rojnikom (izvršnim organizatorom) uspijeva održati visoku razinu i ugled Festivala u svijetu unatoč brojnim teškoćama.
  
  Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 25. rujna 2011.

Piše: