Novi uzlet

Društveni orkestar Hrvatskog glazbenog zavoda, Bečke simfonije, dirigent Zoran Juranić, Hrvatski glazbeni zavod, 30. studenoga 2009.

• 
  Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda ušao je u 183. sezonu na velika vrata. Pod vodstvom novog voditelja, uglednog skladatelja i dirigenta Zorana Juranića priredio je u ponedjeljak, 30. studenog prvi koncert Bečke simfonije i predstavio vrijedni CD Muzika iz Algarottijeve zbirke II. Znamenita i bogata zbirka nota don Nikiole Udina–Algarottija koja je vlasništvo Rimokatoličke župe u Krku, a pohranjena je u Hrvatskom glazbenom zavodu sadrži nepoznata a vrijedna djela 18. stoljeća sačuvana jedino u dionicama. Tada se pisalo za potrebe postojećih orkestara bolje ili skromnije kvalitete, pa je Zoran Juranić odabrao i pripremio za izvedbu ona djela koja amaterski Društveni orkestar HGZ-a u suradnji s profesionalnim solistima može dostojno predstaviti.
  
  Prvi CD HGZ-a s djelima iz Algarottijeve zbirke objavljen je g. 2005., a drugi je snimljen 2007. u dvorani HGZ-a prema programu izvedenom 18. travnja 2007. na koncertu u povodu 180. godišnjice HGZ-a. Sadrži dvije skladbe malo poznatih talijanskih skladatelja Ferdinanda Robuschija (Simfonija-uvertira za operu 'Rikard Lavljeg Srca') i Pasquala Anfossija (Motet 'Felices coeli' uz sopranisticu Ivanu Lazar). U Simfoniji u B-duru bečkog majstora Karla Dittersa von Dittersdorfa istaknutu koncertnu dionicu prve violine ostvarila je Vlatka Peljhan, a na kraju se nalazi Simfonija u Es-duru Ignaza Pleyela, istaknutog Haydnovog učenika i osnivača poznate tvornice klavira. Urednik tog CD-a Marcel Bačić je u ime izdavača HGZ-a kojem je na čelu, realizirao reprezentativno opremljen nosač zvuka s tekstovima muzikologinje Vjere Katalinić i glazbenog producenta, priređivača i dirigenta Zorana Juranića, koje je pripremila Nada Bezić, a za tonsku kvalitetu zaslužan je snimatelj Juraj Grosinger.
  
  Maestro Zoran Juranić koji je u ovoj sezoni, nakon Marcela Bačića preuzeo vodstvo Društvenog orkestra HGZ-a, odabrao je za prvi koncert tri bečke simfonije: 22. Simfoniju u Es-duru 'Filozof', Hob. I:22 Josepha Haydna, Simfoniju u C-duru KV 338 Wolfganga Amadeusa Mozarta i 5. simfoniju u B-duru D 485 Franza Schuberta. Taj vrlo lijepi program koji i tehnički odgovara sadašnjim mogućnostima Orkestra izveden je na visokoj razini. Posebno treba pohvaliti dionicu violina, ali i gostujuće puhače drvenih instrumenata. Nesigurniji su doduše bili polagani stavci kod Haydna i Mozarta, ali se u cjelini osjetila solidna priprema, a izvedbe su odisale svježinom, poletom i radosnim muziciranjem koje navješćuje novi uzlet tog jedinog amaterskog orkestra na našim prostorima. Zbog toga on ima važnu ulogu u hrvatskom kulturnom životu, treba ga njegovati i poticati prvenstveno u istraživanju i predstavljanju manje poznatih ili zaboravljenih skladbe što je zanimljivo kako samom ansamblu tako i publici, a to se pokazalo i te znakovite večeri.
  
  © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 4. prosinca 2009.

Piše: