Svjetska glazba

• Balet Petruška i popularizacija glazbeno-scenskih djela slavenskih skladatelja

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (6. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvi put je balet Petruška, burleskne scene u četiri slike, praizveden u Parizu 13. lipnja 1911., premijerno izveden u cjelini u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 16. lipnja 1923. pod ravnanjem maestra Krešimira Baranovića (1894-1975) i u režiji Margarete Froman (1890-1970). Prva koncertna izvedba baleta Petruška zabilježena je u Zagrebu 13. siječnja 1924. na šestoj matineji Zagrebačke filharmonije. Izvedba se uklopila se u koncepciju repertoara koji je dvadesetih godina prošloga stoljeća bio usmjeren na odabir glazbeno-scenskih djela hrvatskih i slavenskih skladatelja. ...pročitajte cijeli tekst...

• Briljantne izvedbe klavirskog opusa Igora Stravinskog u Zagrebu

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (5. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  U vrijeme svoga prvog gostovanja u Zagrebu pijanist Aleksandar Borovski već je iza sebe imao bogatu karijeru. Borovski je, prema riječima glazbenoga kritičara Milana Grafa, u prvome dijelu koncerta svirao „konvencionalni program“, dok je u drugome dijelu svirao skladbe Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva i Igora Stravinskog. Pijanističko umijeće Borovskog Milan Graf ocijenio je najvišim ocjenama, istaknuvši kako njegovo sviranje pokazuje da: „On nije pijanist s pogrešnim, nježnim osjećanjem, njegovo sviranje odaje Rusa koji nosi obilježja svojega naroda. Trebalo je čuti kako je svirao plesove iz "Petruške" [Igora Stravinskog]! ...pročitajte cijeli tekst...

• Koncerti Stravinskog koji su oduševljavali zagrebačku publiku

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (4. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Navodeći solo-pjesme Igora Stravinskog izvedene na koncertu 23. ožujka 1926., Lujo Šafranek-Kavić naveo je samo tri u kojima je Maja Strozzi-Pečić pjevala „teški pjevački part“, a izvedene su još i suita Faun i pastirica, La rosée sainte (Sveta ruža), Nezabudočka cvjetoček (Nezaboravno cvijeće) i Vesna. Stravinski je odvsirao i Sonatu za klavir koju je počeo skladati tijekom ljeta 1924. godine boraveći u Biarritzu i Nici, a odsvirao je i Serenadu in A, četverostavačnu skladbu skladanu 1925. godine po uzoru na noćnu glazbu iz razdoblja romantizma. Stavci nose nazive: I. Himna, II. Romanca, III. Rondoletta i IV. Cadenza finale. ...pročitajte cijeli tekst...

• Koncertno djelovanje supružnika Strozzi-Pečić i poznanstvo s Igorom Stravinskim

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Nove podatke o nastupima Maje Strozzi-Pečić i supruga Bele Pečića nalazio u godinama 1917., 1918. i 1919. u kojima je uz koncerte u Zagrebu dio svoga pjevačkog umijeća predstavila i publici u nekim gradovima Hrvatske o čemu izvješćuju suradnici novina Die Drau, Primorske novine, Tjednik bjelovarsko-križevački, idr. Opširnu kritiku koncerta koji su supružnici Strozzi-Pečić osmislili pod nazivom Međunarodna večer popijevke i održali u prosincu 1917. u Zagrebu u Hrvatskome glazbenom zavodu napisao je u novinama Agramer Tagblatt književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880-1931), našavši se te večeri u ulozi "uvodničara" i "voditelja" programa. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nadahnuće nacionalnom tradicijskom poezijom i glazbom

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvu slijedeću izvedbu skladbi Igora Stravinskog bilježimo u godini 1922. ostajući u svijetu njegovih popijevaka za glas i glasovir. Supružnici Maja Strozzi-Pečić i Bela pl. Pečić 7. travnja 1922. priredili su u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda koncert, uvrstivši u program solo-pjesme Igora Stravinskog: pjesmu Pastirica, Guske, labudi, Tilim-bom, Mačje uspavanke, Pastorale, Tri pjesme iz japanske lirike, ciklus Uspomene iz djetinjstva(...), a uz solo-pjesme Stravinskog uvrstili su i tri ciklusa solo-pjesama Antuna Dobronića: Primavera, op. 7 za sopran ili tenor, Hrvatske pučke popijevke, op. 10 za „srednje grlo“ i Sa sela, op. 21 za sopran ili tenor. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prva zabilježena izvedba skladbe Igora Stravinskog u Zagrebu

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Skladatelj Igor Stravinski jedna je od onih glazbenih osobnosti čiji su skladateljski opus i pogledi na glazbu obilježili glazbenu baštinu 20. stoljeća. Njegove su skladbe rano pronašle put i do glazbenoga Zagreba zahvaljujući glazbenicima koji su pokušavali ovdašnjoj publici već nakon Prvoga svjetskog rata približiti suvremenu europsku glazbu. Suita "Faun i pastirica", op. 2 br. 1 skladana na stihove Aleksandra Sergejeviča Puškina u Zagrebu je izvedena 10. siječnja 1920. To je ujedno i prva poznata izvedba neke od skladbi Igora Stravinskog u Zagrebu, a nastupila je pjevačica Anka Koščević uz klavirsku pratnju Krešimira Baranovića. ...pročitajte cijeli tekst...

• Istinsko remek-djelo umjetničke glazbe

  O glazbi, genezi i interpretacijama Beethovenove Treće simfonije u Es-duru (Eroica), op. 55; 250. obljetnica rođenja skladatelja

  Piše: Karlo Radečić

  Eroica je prvi put izvedena privatno za probranu publiku koncem svibnja ili početkom lipnja 1804. godine u palači kneza Lobkowitza u Beču, o čemu svjedoči vrijedan dokument od 11. lipnja 1804. Broj orkestralnih glazbenika za Eroicu u tim prvim izvedbama procjenjuje se na do dvadeset i osam (14 gudača, ostalo timpani i 13 svirača puhaćih glazbala). Nakon nekoliko godina, kada je simfonija već bila objavljena, počeli su se pojavljivati i osvrti u kojima se glazbeno-tehničkom analizom nastojalo čitateljima pokazati koliko je Eroica genijalna, ali se nerijetko u njima osjećao dojam autorâ kako je Eroica za publiku recepcijski ekskluzivno djelo. ...pročitajte cijeli tekst...

• Svečana proslava 100. obljetnice Mozartovog rođenja u Zagrebu

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (6. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Program proslave 100. Mozartovog rođendana obuhvatio je svečani koncert koji je 25. siječnja 1856. održan u kazalištu i misu u katedrali na kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda, učenici njegove glazbene škole i „diletanti“. Koncert je trebao dati svojevrstan presjek Mozartova stvaralaštva, pa su odabrana samo neka djela, između ostalih i stavak Dies irae iz Rekvijema, a glavna točka programa bio je Koncert za klavir i orkestar u d-molu u kojem je kao solist nastupio Julius Epstein (1832-1926). Bio je to prvi Mozartov koncert izveden u cijelosti, a nažočili su mu i ban Josip Jelačić i supruga Sofija. ...pročitajte cijeli tekst...

• Okolnosti nastanka Mozartova Rekvijema

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (5. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Danas je poznato da je Rekvijem naručio grof Franz von Walsegg za obljetnicu smrti supruge u veljači 1792., a Mozartov rukopis dobio je današnji, potpuni oblik zahvaljujući njegovu učeniku Franzu Xaveru Süssmayru. Nakon smrti svoga supruga, Constanze Mozart potražila je skladatelja koji bi djelo dovršio, pa je tako rukopis dospio najprije u ruke skladatelja Josepha von Eyblera. Procijenivši da nije spreman dovršiti prilično šturi obris Mozartove skladbe, vratio je rukopis koji je prema sačuvanim bilješkama završio Franz Xaver Süssmayr, predavši ga grofu Walseggu za planiranu izvedbu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Uspješne izvedbe usprkos skromnim glazbenim mogućnostima

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (4. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Povratak u zagrebačke glazbene prilike znači povratak u sredinu skromnih glazbenih mogućnosti, tako da je prva izvedba Berliozova Rekvijema priređena u 20. stoljeću 1931. godine 3. veljače i 3. travnja (na Veliki četvrtak) na koncertima kojima je Hrvatsko pjevačko društvo Lisinski proslavilo dvadesetu obljetnicu djelovanja uz orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Milana Sachsa (1884-1968). Prvu izvedbu u Hrvatskome narodnom kazalištu popratio je kritikom Milan Majer (1895-1967), osvrnuvši se na samo djelo. ...pročitajte cijeli tekst...

• Kratka povijest Rekvijema

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (3. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvi do danas sačuvani rekvijem skladao je oko 1470. godine Johannes Ockeghem (1410-1497) za francuskoga kralja Louisa XI. Ockeghemov izvornik također je izgubljen, ali je skladba sačuvana u poznatom Codexu Chigi koji se danas čuva u Vatikanskoj knjižnici. Skladba sadrži pet stavaka preuzetih iz misnog propriuma i ordinariuma (1. Introitus: Requieam aeternam, 2. Kyrie, 3. Gradual: Si ambulem, 4. Tractus: Sicut cervus i 5. Ofertorij: Domine Jesu Christe). Nedostaju stavci Sanctus, Agnus Dei i Communio, koje – prema tezi dr. Dragana Plamenca, skladatelj nije ni napisao nego su ti stavci pjevani iz jednoglasnoga gregorijanskog korala. ...pročitajte cijeli tekst...

• Neistražena kronologija koncerata 19. i 20. stoljeća u Zagrebu

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  U pregledu orkestralnih koncerata u Zagrebu zabilježena je izvedba Sedme simfonije u A-duru, op. 92 (bez trećega stavka) na koncertu Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom u kazalištu 22. studenoga 1872. u čast sv. Cecilije kojim je ravnao Ivan pl. Zajc. Sljedeće izvedbe bile su na koncertu orkestara združenih vojničkih glazbi 15. prosinca 1888. i na prvom simfonijskom koncertu kazališnog orkestra održanom 1. siječnja 1896. pod ravnanjem dirigenta Franje Rumpela. Na žalost, kronologija koncerata u Zagrebu u 19. i 20. stoljeću još uvijek nije u potpunosti istražena, obrađena i dostupna javnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prve zabilježbe izvedbi Beethovenovih simfonija u Zagrebu

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Na koncertu pitomaca glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom 12. kolovoza 1841. u 10 sati u dvorani Kraljevske akademije znanosti izvedena je, uz niz drugih skladbi, Prva simfonija u C-duru Ludwiga van Beethovena. Autor opširne kritike objavljene u časopisu na njemačkome jeziku Croatia potpisan neutvrđenom šifrom -x- možda je urednik Antonio F. Draxler, a taj je tekst jedini o javnim nastupima pitomaca tijekom četiri godine izlaženja tog časopisa (od 1839. do 1842. godine). Koncert je u cjelini ocijenio uspješnim zahvaljujući zajedničkom radu nastavnika i učenika.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Prekretnica u načinu shvaćanja simfonije

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Uoči otvorenja Univerzijade, 19. srpnja izvedena je Beethovenova Deveta simfonija u d-molu, u Košarkaškome centru Zagreb. Televizijski gledatelji na svim kontinentima mogli su je pratiti u izravnom prijenosu putem satelita. Dirigirao je jedan od poznatih svjetskih dirigenata druge polovine 20. stoljeća Lorin Maazel, a nastupili su vokalni solisti Ana Pusar (sopran), Ruža Pospiš-Baldani (mezzosopran), Werner Hollweg (tenor) i Harald Stamm (bas), Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić. ...pročitajte cijeli tekst...