Skladan dijalog fagota i orgulja

7. Prandau Festival, Donji Miholjac: Žarko Perišić, fagot, Ljerka Očić, orgulje, Crkva sv. Mihaela Arkanđela

• 

  U Donjem Miholjcu održalo se zatvaranje ovogodišnjeg Prandau festivala. Kroz sveukupno šest koncerata, posjetitelji su imali priliku čuti renomirane domaće glazbenike koji su većinom nastupali u prostoru dvorca Mailath, no ovaj put se koncert održao u crkvi sv. Mihaela. Festival su zatvorili Ljerka Očić i Žarko Perišić, unikatnom kombinacijom instrumenata: orguljama i fagotom.

  Ljerka Očić istaknuta je hrvatska orguljašica. Prije devet godina, na Sveučilištu u Zagrebu je doktorirala na temi Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove od 16. do 21. stoljeća. U svojoj je karijeri održala preko 1300 koncerata diljem svijeta. Bavi se održavanjem majstorskih tečajeva u Hrvatskoj i inozemstvu, a pored toga je umjetnička ravnateljica Rapskih glazbenih večeri, Orguljskog festivala Petar Nakić, ciklusa kućnih koncerata Iz salona Očić te akademskog Orguljskog festivala Anabasis. Snimila je 30 nosača zvuka te stoji iza višestrukih emisija o orguljskoj glazbi. Od 2014. do 2019. godine prodekanica je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Dobitnica je brojnih nagrada, od nekoliko Porina do Nagrade Milka Trnina. Odlikovana je i redom Danice s likom Marka Marulića.
  
  Žarko Perišić rođen je u Splitu, gdje je završio srednju glazbenu školu. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1990. godine u klasi profesora Marijana Kobetića. Godinu ranije odnio je pobjedu na natjecanju mladih umjetnika Jugoslavije. Usavršavao se na Visokoj glazbenoj školi Mozarteum u Salzburgu u klasi Milana Turkovića. Od 1992. do 1996. godine bio je prvi koordinator fagota u orkestru izraelskog radija u Jeruzalemu. Već je 30 godina na mjestu solo fagota u Komornoj filharmoniji Salzburga. Osnovao je kvintet puhačkih instrumenata Sinergija 5, a surađuje s brojnim ansamblima. Sudjeluje na festivalu u švicarskom Villarsu te na Danima Straussa u Garmisch-Partenkirchenu, mjestu u kojem je boravio sam Richard Strauss. Od 2004. godine predaje fagot kao asistent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osim toga, od 2005. godine je prvi fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a.

  Osim po samoj lokaciji, zaključni koncert razlikovao se od dosadašnjih koncerata festivala po tome što izvođači nisu bili izravno vidljivi publici. Umjesto toga, na crkvenom koru s kojeg su svirali postavljena je kamera, a bili su vidljivi preko projekcije na grafoskopu. Iako nije bilo direktne komunikacije s izvođačima, neverbalno su održavali kontakt s publikom. Vizualnom dojmu pridonijelo je i posebno osvjetljenje, koje je naglašavalo interijer crkve.

  Posljednji koncert ovogodišnjeg Prandau festivala otvoren je djelom Ph. F. Böddeckera pod nazivom La Monica iz 1651. godine. Bila je to prva solo skladba za fagot koja je objavljena izvan granica Italije, a ističe se po tome što daje puni izražaj zvukovnim mogućnostima fagota. Böddecker je djelovao na području Njemačke u periodu ranijeg baroka, a iz njegovog života zabilježene su zanimljive crtice. Naime, htio je poziciju kapelnika na dvoru vojvode Eberharda III. od Württemberga u Stuttgartu. Međutim, mjesto je dobio Samuel Capricornus iz Bratislave, zbog čega su između njih nastali nesporazumi i svađe.

  Druga skladba na redu bila je My Ladye Nevels Grownde Williama Byrda, poznatoga engleskog skladatelja razdoblja renesanse. Dio je to zbirke od 42 skladbe pod nazivom My Ladye Nevells Booke, koja uključuje virginalije, a vjeruje se da je skladana za Lady Nevell, polusestru Francisa Bacona te treću suprugu Sir Henryja Nevella iz Billingberea. Skladba sadrži tečne melodije koje utjelovljuju duh tog razdoblja. U repertoar je uključena i Sonata u a-molu za fagot i orgulje, Op. 5 baroknoga talijanskog autora Arcangela Corellija, koji se u svom glazbenom stvaralaštvu fokusirao na violinu. Bio je vrsni skladatelj sonata, uz obilježja kao što su bogatstvo instrumentalnih tekstura i vješto slaganje polifonija.
  
  Program su obogatila i djela kojima nije poznat autor, a pronađena su u arhivima franjevačkog samostana u Makarskoj i samostanu Male braće u Dubrovniku. Skladbe su originalno pisane za violinu i basso continuo. Naime, franjevci su iza sebe ostavili vrlo bogatu glazbenu baštinu, koja se često interpretira i danas, neovisno o tome što je dio opusa nepoznatih autora. Za domaću glazbenu baštinu posebno su bitni glazbeni arhiv i zbirka muzikalija samostana Male braće iz Dubrovnika. Premda autori nisu poznati, demonstriraju vrhunsko poznavanje glazbe, jasno razumijevanje ljestvica i principe slaganja harmonija. U fondu se nalaze djela više od 1800 skladatelja, no tek oko 240 skladatelja porijeklom iz Hrvatske. Oko trećine djela odnosi se na crkvenu glazbu, dok se ostatak veže za svjetovnu glazbu. 

  Iduće tri skladbe bile su pod potpisom francuskih skladatelja, a prva od njih je Suita La Gracieuse L. De Caixa d’Helveroisa. Temelji se na formi plesa, a sedam različitih stavki povezuje u fluidnu cjelinu. U djelima koja povezuju njihove instrumente, izvođači su glazbeno koordinirani. Suptilni zvukovi orgulja isprepletali su se s fagotom u koherentnu cjelinu, uz tek male pauze između stavaka. Nisu se omeli ni povremenim fotografiranjem, u trenutcima kad su fotografi došli zabilježiti trenutke na koru crkve. Izvedene skladbe omogućile su da oba instrumenta podjednako dođu do izražaja.

  

  Predzadnje djelo bilo je Magnificat in d za orgulje, čiji je autor J. F. Dandrieu. Djelo spada u francusku baroknu tradiciju, a nalazi se u zbirci pod nazivom Pieces d’orgue, Livre 1, koja je objavljena tek nakon njegove smrti. Sakralne je tematike te je posvećeno sv. Mariji. Iako tehnički nije iznimno kompleksno djelo, efektnim prijelazima ostavlja snažan dojam uz sakralni izričaj. Koncert, ali i sam Prandau festival priveden je kraju Sonatom Nr. VI u a-molu baroknog skladatelja Luigija Mercija. Skladao je većinom za fagot, flautu i basso continuo, a njegov sačuvani opus sastoji se od četiri knjige po šest sonata za te instrumente. Zaključeno je u ležernom stilu, nenametljivim isprepletanjem suptilnih zvukova orgulja uz dominantniji fagot.

  Ljerka Očić i Žarko Perišić pokazali su vrhunsku usklađenost instrumenata neuobičajene kombinacije. Široka paleta tonova orgulja upotpunila je bogatstvo tonova fagota. Time je zaključen ovogodišnji Prandau festival, koji je od ožujka do rujna obogatio lokalnu glazbenu scenu koncertima poznatih hrvatskih glazbenika, a publici dao priliku da u neposrednoj blizini dožive umijeće poznatih glazbenika.

  © Jelena Sedlar, KLASIKA.hr, 25. rujna 2026.

  Program:
  
  Ph. F. Boddecker: Sonata sopra – La Monica
  
  W. Byrd: My Ladye Nevels Grownde (orgulje)
  
  A. Corelli: Sonata u a-molu za fagot i orgulje, Op. 5, br. 8
     Largo (Preludio)
     Allegro (Allemanda)
     Largo (Sarabanda)
     Allegro (Giga)
  
  Anonimus (18. st. – iz arhiva franjevačkog samostana u Makarskoj)
     Largo
  
  Anonimus (18. st. – iz arhiva Male braće u Dubrovniku)
     Allegro
  
  L. de Caix d'Helverois: Suita La Gracieuse
     Prelude
     Menuet I
      Plainte
     Menuet II
     Napolitaine
     Menuet III
     La Graciuse
  
  J. F. Dandrieu: Magnificat in d (orgulje)
    Plein jeu Duo
    Trio
    Basse de Trompete
    Flutes
    Dialogue
  
  L. Merci: Sonata Nr. Vi u a-molu
     Allemanda
     Adagio
     Volti
     Variatio I
     Variatio II

   

   

   

Piše: