Izvrstan solist na fagotu u čast velikih prethodnika

Varaždinski komorni orkestar, In memoriam Rudolfu i Željku Klepaču, Petar Križanić, fagot, Ivan Hut, dirigent, Velika koncertna dvorana HNK-a u Varaždinu

• 

  Za svoju 32. sezonu koju ostvaruje s pet koncerata u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu Varaždinski komorni orkestar (VKO) pozvao je u goste soliste čija imena i ostvarene karijere unaprijed pobuđuju zanimanje, pa onda i dobru posjećenost njihovih nastupa. Usto, budući da VKO nema stalnog dirigenta, pojedine koncerte vode gosti-dirigenti. Solist na prvom koncertu sezone 2025/2026. bio je fagotist Petar Križanić a orkestrom je ravnao dirigent Ivan Hut.

  Odlučivši se za program naslovljen In memoriam Rudolfu i Željku Klepaču VKO je prvim koncertom 32. sezone odao počast jednom od najvećih hrvatskih instrumentalista koji je od 1950. godine bio solo-fagotist Državnog simfonijskog orkestra, današnje Zagrebačke filharmonije, a od 1955. do umirovljenja 1978. godine radio kao profesor fagota na konzervatoriju Mozarteum u Salzburgu te bio solo-fagotist Mozarteum orkestra i voditelj Salzburškoga puhačkog ansambla. Budući da je Rudolf Klepač rođen u selu Majerje pokraj Varaždina 30. ožujka 1913., u njegovom ga se rodnom kraju rado sjećaju. Rudolf Klepač preminuo je u Zagrebu 1. siječnja 1994. godine. Sa suprugom, operetnom prvakinjom Ružom Cvjetičanin, imao je dvoje djece: sina Željka koji je postao ugledni fagotist i kćer Marinu, udanu Würth, koja je dio obiteljske ostavštine darovala Muzeju grada Zagreba. Kako sam osobno poznavala obojicu renomiranih fagotista: oca Rudolfa i sina Željka Klepača (Zagreb, 23. listopada 1950. – Zagreb, 26. travnja 2005.),  pozvala me predsjednica VKO-a, koncertna majstorica Ivana Penić Defar, da varaždinskoj publici kraćim izlaganjem predstavim biografije dvojice istaknutih glazbenika sa svjetskim karijerama.

  Kao prvo djelo na koncertnom programu bila je Mala slavonska rapsodija osobito plodnog i uglednog skladatelja Tomislava Uhlika. Kao polaznik mojih predavanja iz predmeta Povijest glazbe za vrijeme studija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Tomica Uhlik bliska mi je osobnost suvremene hrvatske glazbe, kao i njegov skladateljski opus kojim ostvaruje glazbu posebno zanimljivu, inventivnu i prihvatljivu ne samo uskim stručnjacima Novoga zvuka. Naprotiv, Uhlikova se glazbena muza trajno nadahnjuje idiomom s hrvatskih nacionalnih izvora, pa je tako  njegova Mala slavonska rapsodija, kako je sam opisuje: „svojevrsni potpuri popularnih i poznatih slavonskih narodnih napjeva.“ Djelo je posvećeno Kvartetu Rucner i praizvedeno u Hrvatskom glazbenom zavodu krajem 2010. godine, a sada smo tu nadahnutu vezu narodnog zvuka i klasičnog zvuka gudača čuli i u pomnoj interpretaciji VKO-a.

  

  Iako fagot, uglavnom orkestralno glazbalo, nije osobito istaknut u ulozi solističkog instrumenta, ipak postoji nekoliko solističkih koncerata za fagot i orkestar. Zacijelo najpoznatiji primjer solističkog koncerta za fagot jest onaj W. A. Mozarta u B-duru s kojim se upravo Rudolf Klepač proslavio. Za koncert posvećen ocu i sinu Klepač odabrane su Varijacije za fagot i gudače češkog skladatelja Antona Reiche (1770–1836) koje je kao solist izveo današnji član Zagrebačke filharmonije i profesor fagota u Glazbenoj školi u Varaždinu Petar Križanić. Nastale u prvom desetljeću 19. stoljeća, Reichine Varijacije za fagot i gudače otkrivaju logičnu vezu baštinjene klasicističke forme i novosti romantizma. Upravo ta uravnoteženost forme i melodijska izražajnost i toplina čine ovo djelo rado slušanim ostvarenjem u kojemu fagotist može pokazati tehničku spremnost i interpretacijsku izražajnost. Petar Križanić iskazao se kao izuzetno sposoban solist u čijem je muziciranju moguće uživati.

  

  Za kraj koncerta programirana Serenada za gudače op. 6 u Es-duru još jednog češkog majstora, Josefa Suka (1874–1935), odličan je odabir. Prvo učenik a onda i zet velikoga češkog skladateljskog genija Antonina Dvořaka, sadrži Sukova glazba sve temeljne odrednice visoko razvijenoga slavenskog romantizma. Glazba je to proizašla iz mašte nadasve nadarenog skladatelja koja se napaja na emocionalnim izvorima nabujalog romantizma, a zahvaljujući odlično svladanim kanonima skladateljsko-tehničkih postupaka Sukova Serenada za gudače pribraja se ponajboljim naslovima žanra, onima uz serenade Dvořaka, Griega ili pak Čajkovskog. Riječju, zadovoljstvo slušanja, osobito dakako u vrsnoj izvedbi kakvu je pod pažljivim vodstvom Ivana Huta ostvario Varaždinski komorni orkestar.

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 8. ožujka 2026.

  Program:

  Tomislav Uhlik: Mala slavonska rapsodija

  Anton Reicha: Varijacije za fagot i gudače

  Josef Suk: Serenada za gudače op. 6 u Es-duru
  Andante con moto
  Allegro ma non troppo e grazioso
  Adagio
  Allegro giocoso, ma non troppo presto

Piše: