Antun Goglia i Komorna muzika u Zagrebu

Crtice iz povijesti komornoga muziciranja u Zagrebu: O prvim izvedbama skladbi Franza Schuberta i Johannesa Brahmsa, 1/2

• Na četvrtome koncertu ciklusa Lisinski da camera, održanom 24. siječnja 2026. u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, izvedena su dva vrhunska djela komorne glazbe: Treći klavirski kvintet u c-molu, op. 60 Johannesa Brahmsa (1833–1897) i Klavirski kvintet u A-duru, D. 667 Die Forelle (Pastrva) Franza Schuberta (1797–1828). Prema pisanju muzikologa Borka Špoljarića u programskoj knjižici, Schubertov klavirski kvintet „oduvijek je zahtijevao kompetentnu skupinu glazbenika. Tako je bilo nekoć, a tako je i večeras.“ U toj „kompetentnoj skupini glazbenika“ udružili su svoje tehničko–interpretativne vještine zreli umjetnici za koje bismo mogli reći da su danas na sredini svojih umjetničkih puteva. Bili su to pijanistica Martina Filjak, violinistica Dunja Bontek, violistica Marija Andrejaš, violončelistica Monika Leskovar Šelendić i Branimir Pustički koji je ovom prigodom svoj prvi instrument violončelo zamijenio kontrabasom.

  Brahmsov Treći klavirski kvartet nije, čini se, češće izvođen na koncertima u Zagrebu, dok je Schubertov klavirski kvintet nešto češće pronašao mjesto u programima koncerata, što mogu zaključiti na temelju koncertnih programa sačuvanih u mojoj privatnoj zbirci. Ti podatci nisu, dakako, potpuni pa bi ih trebalo upotpuniti podatcima iz arhiva priređivača koncerata i tekstova iz periodike. U novijoj hrvatskoj muzikološkoj literaturi objavljeni su rezultati istraživanja tekstova iz periodike iz hemeroteka nekih glazbenika koje su autori iskoristili za donošenje zaključka o glazbenom životu Zagreba u kraćemu vremenskom razdoblju. Možda takvi uzorci, ipak, nisu reprezentativni s obzirom na to da dotična osoba nije mogla popratiti baš sve koncerte (često ih je bilo više u istome danu i terminu). Stoga su uz spomenute izvore još uvijek vrijedni i neizostavni izvori proučavanja koncertne djelatnosti u Zagrebu radovi pravnika, violončelista i glazbenog pisca dr. Antuna Goglie (1863–1958) u kojima smo potražili podatke o prvim izvedbama Brahmsova Trećega klavirskog kvarteta u c-molu, op. 60 i Klavirskoga kvinteta u A-duru, D. 667 Franza Schuberta. Prvi od njih je povijesni prikaz Hrvatski glazbeni zavod 1827. – 1927. objavljen u Zagrebu 1927. godine, a drugi izvor je publikacija naslovljena Komorna muzika u Zagrebu (Zagreb, 1930.) u kojoj su sakupljeni tekstovi ranije objavljeni u časopisu Sv. Cecilija. U uvodu je dr. Antun Goglia napisao:

  „Teško sam se odlučio, da obradim to poglavlje naše glazbene povijesti. Podaci o tom vrlo su manjkavi te sam uz mnogo mara, tražeći po novinama i arkivima, za prvu polovinu XIX. stoljeća, jedva mogao prikupiti vrlo manjkave podatke. Kasnije je gradja već točnija, osobito od osamdesetih godina prošloga vijeka [XIX., op. S.M.–Ć.], jer sam se i sam već od dana svoje mladosti bavio komornom muzikom te sam već od tada bilježio i prikupljao podatke o pojedinim izvedbama. Priopćujem tu svoju radnju, jer držim da će i te bilješke koristiti mnogo, da se osvijetli naša glazbena prošlost i da se dokaže, da se u našem Zagrebu, u kojem se osobito poslije rata [Prvoga svjetskog rata, op. S.M.–Ć.] razvio glazbeni život, i prije gajila muzička kultura, pa i komorna muzika.“

  

  Možda je Goglijin uvodni tekst i danas znakovit, jer čini se da još do danas muzikolozi i glazbeni pisci nisu „dublje uronili“ u izrade popisa izvedenih skladbi na koncertima brojnih priređivača ili u pojedinim prostorima kao što je učinjeno za Hrvatski glazbeni zavod zaslugom pijanista, pedagoga i muzikologa Ladislava Šabana (1918–1985). Popis izvedenih skladbi na koncertima Hrvatskoga glazbenog zavoda od 1818. do 1940. godine, čiji su izvorni primjerak i jedna kopija pohranjeni u arhivi autorice, izrađivale su do 1985. godine pijanistica i muzikologinja Janka Šanjek (1928–1985) i Snježana Miklaušić–Ćeran (koja ga je dovršila tijekom 1986. godine).

  Govoreći o izvedbama neke skladbe u nekoj glazbenoj sredini, zašli smo u područje recepcije glazbenoga djela odnosno pretraživanja učestalosti njene izvedbe, odnosa publike i odjeka u glazbenoj kritici. Zanimljivi su podatci o prvoj izvedbi u nas koji ukazuju na interpretativnu zrelost naše glazbene sredine i povezanost s glazbenim događanjima u Europi. Prelistavanje, ipak, bogate kronologije koncerata održanih u Zagrebu unatrag gotovo dva stoljeća, od prvoga koncerta priređenoga za članove nekadašnjega Societas filharmonica zagrabiensis – današnjega Hrvatskoga glazbenog zavoda 18. travnja 1827., usmjerilo nas je prema zaključku da su zagrebački glazbenici rado svirali u komornim sastavima i da su njihovi nastupi u pravilu imali vjernu publiku koja ih je pratila sa zanimanjem.

  Tijekom toga dugog razdoblja različiti su priređivači održavali samostalne ili koncerte u okviru ciklusa. Jedan je od najznačajnijih priređivača možda bio Odbor za unapređivanje komorne glazbe, na čijim su koncertima između 1897. i 1918. godine nastupili brojni ugledni europski komorni sastavi i tek poneki domaći glazbenici, čije je djelovanje dr. Antun Goglia detaljno obradio u svom djelu o komornoj glazbi u Zagrebu. Tada su prvi put predstavljene zagrebačkoj publici mnoge vrijedne skladbe iz riznice europske komorne glazbe. No, ne mali prilog komornome repertoaru dali su članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda na svojim društvenim koncertima koji su se iz priredbi zatvorenih za javnost postupno mijenjali u koncerte dostupne i nečlanovima društva. Koncerte društva također je Goglia zabilježio u svojoj spomenici objavljenoj prigodom proslave 100. obljetnice. Od 1876. godine Hrvatski glazbeni zavod imao je svoju novoizgrađenu zgradu s koncertnom dvoranom. Njen su prostor koristili i drugi izvođači, kao i glazbenici koje je ugostio Odbor za unapređivanje komorne glazbe, ali njihove rasporede ne nalazimo u Goglijinom radu, što ne znači da Brahmsov klavirski kvartet i Schubertov klavirski kvintet nisu još koji put izvedeni u Zagrebu.

  Pročitajte sljedeći nastavak

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 25. siječnja 2026.

Piše: