Sedam nota – sto glazbenih čuda: Glazbena pedagogija za svu djecu

Glazbeno učilište Elly Bašić – program proslave 60. obljetnice djelovanja: Koncert bivših učenika danas uspješnih glazbenika, Mala dvorana KDVL (1/2)

• Sedam nota sto divota naslov je udžbenika iz solfeggia čija je autorica – pedagoginja, pijanistica i etnomuzikologinja Gabriela (Elly) Bašić, rođena Lerch (1908–1998), utemeljila jedinstvenu tzv. funkcionalnu glazbenu pedagogiju krenuvši od jasno definiranoga stava: „Ne neko, nego svako dijete ima pravo na glazbenu kulturu“. Temeljito glazbeno obrazovanje (na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završila je studij klavira te apsolvirala kompoziciju i dirigiranje) omogućilo joj je da svoj radni vijek usmjeri u različitim pravcima. No, ona je odabrala rad s djecom te osnovala privatnu glazbenu školu Beethoven 1929. godine. Do 1945. bila je njena ravnateljica te je predavala klavir i teorijske predmete, što je nastavila i u Gradskoj muzičkoj školi (danas Glazbenoj školi Pavla Markovca) među čijim je osnivačima bila 1945. godine. Iako je kasnije djelovala kao docentica na Muzičkoj akademiji i Kazališnoj akademiji u Zagrebu te na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, njeno su zanimanje trajno privlačila djeca i njihova kreativnost, odnosno njihov psihološko-socijalni razvoj. Podučavala je, istraživala i objavljivala znanstvene radove pa je tako „Prva [je] u svijetu artikulirala znanstvene kategorije spontanog glasanja, uspavanki i pocupkalica, brojalica, igara, skandiranja, rugalica te športskog navijanja kao glazbenih, govornih i motoričkih elemenata u cjelovitom spontanom glazbenom izražavanju djece i odraslih.“

  Djelujući u Gradskoj muzičkoj školi pratila je način upisa djece u prvi razred osnovne glazbene škole, odnosno postupak selekcije na prijamnom ispitu na temelju provjerenih glazbenih sposobnosti. Odstupivši od takvoga načina odabira djece za prvi razred, Elly Bašić zalagala se za prihvat sve zainteresirane djece, možda i manje talentirane, polazeći od teze da je glazba jedan od čimbenika u funkciji razvoja djeteta. Dugogodišnje iskustvo, upornost i uvjerenost u pravi put glazbenog obrazovanja polučili su uspjeh pa se funkcionalna glazbena pedagogija s vremenom izborila za ravnopravnost s drugim metodama podučavanja solfeggia, što je rezultiralo osnivanjem prvo niže Funkcionalne muzičke škole (1965. godine), a zatim i srednje. Preimenovanjem škole u Glazbeno učilište Elly Bašić 1998. godine, djelatnici su odali priznanje svojoj utemeljiteljici i nesebičnoj pedagoginji kojoj su – zahvaljujući njenome jedinstvenom pristupu glazbenom obrazovanju, stasale generacije profesionalnih glazbenika, kao i ljubitelja glazbe kojima je darovana mogućnost da zapjevaju, zasviraju i zaplešu iako su na početku školovanja pokazivali skromnije razvijene glazbene sposobnosti.

  Šezdesetu obljetnicu Glazbenog učilišta Elly Bašić proslavili su djelatnici te bivši i današnji učenici nizom koncerata priređenih od početka ove kalendarske godine. Izdvojili smo, ipak, samo dva. Prvi od njih naslovljen Koncert bivših učenika danas uspješnih glazbenika održan je u petak, 16. svibnja 2025. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a drugi Svečani koncert povodom 60. obljetnice Škole održan je u utorak, 27. svibnja 2025. u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

  Koncert bivših učenika danas uspješnih glazbenika

  Podulji je niz profesionalnih glazbenika koji su stekli srednjoškolsku naobrazbu u Glazbenom učilištu Elly Bašić i njihovi bi nastupi mogli sigurno ispuniti programe više koncerata. Na onome održanom 16. svibnja 2025. nastupilo je njih osmero. Gitarist Ivan Petričević (Beograd, 1987.) danas vodi svoju klasu u Rajnskoj školi u Kölnu i djeluje kao koncertant, a srednju glazbenu školu završio je kao učenik poznatoga gitarističkog pedagoga Ante Čaglja. Za svoj nastup odabrao je tri skladbe: En los Trigales (U poljima pšenice) Joaquina Rodriga (1901–1999), Ballet Manuela Marie Poncea (1882–1948) i Guajira Emilija Pujola (1886–1980). Mezzosopranistica te dirigentica vokalnih skupina i zborova Lora Pavletić završila je solo-pjevanje na Glazbenom učilištu Elly Bašić kao učenica Dubravke Krušelj Jurković, a studij opernoga pjevanja na Konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu. Uz pratnju pijanista Daria Sabola otpjevala je ariju Una voce poco fa (Glas koji od malo prije) iz opere Seviljski brijač Gioacchina Rossinija (1792–1868).

  Pijanist i pedagog Dario Sabol, učenik Ivanke Brkanović, studij klavira završio je 2011. godine u razredu Đure Tikvice na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a za komornu glazbu zainteresirao ga je violončelist i dirigent Pavle Zajcev. Usavršavao se na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, a danas djeluje i kao umjetnički suradnik (korepetitor) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

  Uz pratnju Daria Sabola nastupila je i flautistica Marta Šomođi Homan izvevši diptih Andante i Scherzo Louisa Gannea (1862–1923). Studij flaute završila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Karoline Šantl-Zupan, a danas djeluje kao solo-flautistica Orkestra Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

  

  

  Violinistica Katarina Kutnar dobitnica je brojnih nagrada, između ostalih i 4. nagrade na 11. međunarodnom natjecanju Václav Huml 2017. godine. Violinu je počela učiti u dobi od četiri godine kod Helene Žubrinić, a diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Leonida Sorokova. Uz pratnju pijanista umjetničkog suradnika na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Domagoja Guščića, Katarina Kutnar odsvirala je dvije skladbe violinskog virtuoza Fritza Kreislera (1875–1962): Liebeslied (Ljubavnu pjesmu) i Tambourin Chinois.

  Petite suite (Malu suitu) za klavir četveroručno, L. 65 Claudea Debussyja (1862–1918) odsvirali su Vedran Janjanin i Šimun Matišić, obojica bivši učenici Glazbenog učilišta Elly Bašić. Vedran Janjanin završio je studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu red. prof. Rubena Dalibaltajana, dok je Šimun Matišić diplomirao udaraljke u razredu red. prof. Ivane Bilić i kompoziciju u razredu red. prof. Mladena Tarbuka (na Muzičkoj akademiji u Zagrebu).

  Koncert je završio izvedbom prvoga stavka s oznakom tempa Allegro ma non tanto iz Sonate za violončelo i klavir u A-duru, op. 69 Ludwiga van Beethovena (1770–1827). Nastupili su violončelist Luka Galuf, student violončela u razredu izv. prof. Monike Leskovar na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i pijanist Jan Niković, učenik Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, s kojim Luka Galuf surađuje.

  

  Glazbenici, bivši učenici Glazbenog učilišta Elly Bašić, odabrali su kraće, atraktivne skladbe u čijoj su interpretaciji mogli pokazati svoje umijeće sviranja, muzikalnost i smisao za suradnju s drugim glazbenicima. Publika je doista uživala u njihovome muziciranju kojim su proslavili 60. obljetnicu svoje glazbene škole u kojoj su upoznali i zavoljeli Glazbu.

  (Pročitajte sljedeći nastavak)

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 23. lipnja 2025.

Piše: