Usred vremena kada smo na raskrsnici, ne samo u pogledu državne politike nego i one kulturne, programska orijentacija poput one 27. Muzičkog biennala Zagreb svakako je očekivana i, moglo bi se reći, opravdana. EU: Inside / Outside koncept je koji se u tom smislu djelomice nametnuo sam, stanjem stvari, a umjetnički i sadržajno oblikovao ga je novi umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb, koji će se na više zagrebačkihlokacija održati od 6. do 13. travnja 2013., skladatelj Krešimir Seletković, uz umjetničkog savjetnika i kolegu, skladatelja Franu Đurovića. Riječ je o nizu podnevnih koncerata u Multimedijalnom centru Studentskog centra u Zagrebu (Outside EU), gdje će nastupiti sjajni mladi glazbenici koji su, prošavši zahtjevnu audiciju u organizaciji HDS-a i MBZ-a, zaslužili ulazak u izvođački tim ovogodišnjeg Biennala. Ti glazbenici, okupljeni u HR Projekt, čija je inicijatorica i umjetnička voditeljica pijanistica Katarina Krpan, sami su i odabrali repertoar. To je niz reprezentativnih skladbi najpoznatijih suvremenih skladatelja iz svjetskih zemalja koje nisu članice EU-a, a poseban su program pripremili najmlađi izvođači Biennala, Grupa za novu glazbu Glazbenog učilišta Elly Bašić, koji pod dirigentskim vodstvom Josipa Nalisa nastupaju u petak.
Drugi je dio tog ciklusa onaj popodnevni koji se odvija u Hrvatskom glazbenom zavodu (Inside EU), gdje će solistički i u komornim sastavima nastupiti neki od renomiranih hrvatskih glazbenika, a njihov broj povećavat će se iz dana u dan (počevši s gitaristom Petritom Çekuom, a završnici septetom okupljenim upravo za ovu priliku) te će izvesti djela 27 skladatelja iz 27 zemalja članica EU-a, a zadnji dan praizvest će se skladbe skladatelja iz skorašnje članice Unije, Hrvatske.
Ta se tematika može iščitati i iz novih regionalnih suradnji koje je Biennale pokrenuo sa Srpskim narodnim pozorištem iz Novog Sada, te s druge strane, s Baletom Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora. Te suradnje ogledaju se u tzv. prime time koncertnom terminu Biennala. Naime, svaki će dan u središtu pozornosti biti velike izvedbe u 19,30 sati, počevši s otvorenjem u zagrebačkom HNK-u. Uslijedit će zanimljive koprodukcije u Zagrebačkom kazalištu lutaka, gdje će se publika na poseban način podsjetiti velikana Schönberga i Bouleza, nakon čega slijedi hrvatska premijera nove opere skladatelja Zorana Juranića, koju ostvaruje SNP Novi Sad, te odmah naredni dan novi baleti slovenskog skladatelja Boruta Kržišnika i hrvatske skladateljice Sande Majurec, koje je za SNG Maribor koreografirao Edward Clug, čiji rad stoji i iza baletnog uprizorenja Debussyjevih 6 antičkih epigrafa i Posvećenja proljeća Stravinskog, koji otvaraju 27. MBZ.
Operni pak ansambl SNG-a Maribor donosi najnovije operno ostvarenje Marija Kogoja Črne maske. Četvrtak i petak rezervirani su za orkestralne večeri. Monika Leskovar i Goran Jurić nastupit će uz Simfonijski orkestar i zbor Hrvatske radiotelevizije u Horvatovoj Jami, kojom se odaje počast i autoru književne verzije Jame, Ivanu Goranu Kovačiću. Prvi put nakon nekoliko godina u jednoj će večeri biti praizvedene četiri nove skladbe hrvatskih skladatelja: mladih Tomislava Olivera i Danijela Legina te osnivača Muzičkog biennala Zagreb Milka Kelemena i prvoga rezidencijalnog skladatelja Zagrebačke filharmonije, Davorina Kempfa. Biennale će završiti izvedbom Slavuja Igora Stravinskog i tako programski zaokružiti festival koji i otvara i zatvara glazba ovog nekadašnjeg biennalskog gosta i jednoga od najznačajnijih skladateljskih imena glazbe 20. stoljeća. Na tom projektu radili su mnogi mladi studenti zagrebačkih umjetničkih akademija (muzičke, likovne i dramske), kao i njihovi kolege s Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Počasni gost MBZ-a bit će i nedavni rođendanski slavljenik, osnivač Muzičkog biennala Zagreb, skladatelj Milko Kelemen. Gostujuće umjetnike ovogodišnjeg Biennala imat ćemo prilike pobliže upoznati i na razgovorima s umjetnicima koji su predviđeni svaki dan, od nedjelje do petka, u kafiću Teatra &TD. Govorit će se o samim umjetnicima, njihovim pogledima na položaj kulture i glazbe u Europi i sredinama gdje žive i djeluju, tendencijama koje se javljaju, krizi publike, glazbenim odrednicama kojima se vode u radu ili pitanjima koja se javljaju u trenutnom umjetničkom razdoblju. Predviđeno je i jedno predavanje, i to u srijedu, 10. travnja, a održat će ga slovenski muzikolog i profesor na Sveučilištu u Ljubljani, Leon Stefanija. Bit će riječi o slovenskoj suvremenoj glazbi, osobito nakon Marija Kogoja, skladatelja čija se nova opera Črne maske isti dan izvodi na Biennalu. Bit će zanimljivo i čuti što o Biennalu, spoju vizualnog i zvučnog te svome djelu na 27. MBZ-u ima reći likovni umjetnik Ivan Marušić Klif, koji će biti gost zadnjeg Artst talka u petak, 12. travnja. Činjenica da su mnogi ansambli koji će nastupiti na ovogodišnjem Biennalu specijalizirani ili za izvođenje nove glazbe ili za određeni vid glazbene umjetnosti potvrđuje i kompleksnost našega vremena u kojemu se sve više skladaju skladbe imajući određene umjetnike na umu, oformljuju ansambli koji će biti u mogućnosti izvoditi određenu vrstu glazbe, biraju glazbenici koji su u stanju odgovoriti visokim kreativnim, umjetničkim i tehničkim zahtjevima koje nova glazba postavlja pred izvođača, pretvarajući ga tako nerijetko i u suskladatelja.
Proročka, ponekad prosvjetiteljska, a ponekad čuvalačka uloga festivala kao što je Muzički biennale Zagreb nesumnjivo je od iznimne važnosti za svaku, pa i ovu našu, kulturnu sredinu koja ga treba iskoristiti na najbolji mogući način, pri tome oblikujući vlastitu kritičku svijest, stvarajući novu publiku, okupljajući kreativne umjetničke snage i ulazeći u dijalog s onime što joj je ponuđeno i predstavljeno.
Svakako vrijedi pogledati i poslušati što nam donosi ovogodišnji Muzički biennale Zagreb.
© Karolina Rugle, KLASIKA.hr, 6. travnja 2013.
