Klasika.hr

Zagrebačka filharmonija u novoj sezoni 2011./2012.

  • Zagrebačka filharmonija kreće u novu sezonu s pet umjesto tri dosadašnja ciklusa. To su Crveni, Bijeli, Plavi, Regionalni i Zvjezdani, a kako u priloženom materijalu piše, „naslovi su im Vatra, Eter, Voda, Zemlja i Zrak bez kojih je naša budućnost na zemlji ugrožena“. Svaki koncert ima svoj vlastiti naslov. U programima 25 koncerata (osim Zvjezdanog ciklusa, koji će nam priređivati iznenađenja) zastupljen je bogat izbor djela autora s raznih strana svijeta i izvođača različite dobi, od najmlađeg, trinaestogodišnjeg hrvatskog pijanista Mislava Ivacija do dirigenata srednje i starije generacije: austrijskog dirigenta Leopolda Hagera, njemačkog dirigenta Lothara Zagroseka, španjolskog dirigenta Jesusa Lopeza Cobosa i najstarijih, Engleza Sir Nevillea Marrinera i Hrvata Berislava Klobučara.

    Programi koncerata najčešće su standardno sastavljeni, ali dio njih i tematski su zaokružene cjeline. Pozornost zaokuplja izvedba veličanstvene Muke po Ivanu Johanna Sebastiana Bacha koja se u Zagrebu nije dugo čula. Izvest će se na Korizmenom koncertu s naslovom Pasija pod ravnanjem Uroša Lajovica. Zanimljivost je koncerta i gost na lutnji Edin Karamazov. Među velikim vokalno-orkestralnim djelima u istom je Plavom cikusu – Eter, za Tijelovo koncert s naslovom Aleluja! i Mesijom Georga Friedricha Händela, također pod Lajovicevim ravnanjem. Lajovic u istom ciklusu za blagdan Svih Svetih na koncertu s naslovom Vječna svjetlost dirigira Rekvijemom, KV 626 Wolfganga Amadeusa Mozarta. Na svima trima koncertima sudjeluje Akademski zbor Ivan Goran Kovačić. U Plavom ciklusu – Voda slušat ćemo Veličanstvenog Beethovena, njegovu Missu solemnis u D-duru, op. 123 pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića. U povodu Majčina dana u Bijelom ciklusu na koncertu U čast majci na rasporedu su i Bachov Magnificat u D-duru, BWV 243 te Gloria Francisa Poulenca pod ravnanjem Pavla Dešpalja. Sudjeluje Slovenski komorni zbor.

    Crveni i Plavi ciklus donose, pod naslovom Glazba Titana, gostovanje Sir Nevillea Marrinera, pod čijim će ravnanjem Filharmonija uz djela Bacha i Antona Weberna izvesti Prvu simfoniju u D-duru, Titan Gustava Mahlera, kojom se obilježavanje stogodišnjice skladateljeve smrti (1911) nastavlja na proslavu 150. godišnjice njegova rođenja (1860). Veliki majstori simfonija prisutni su i na drugim koncertima. Tako ćemo slušati Beethovenovu Sedmu simfoniju u A-duru, op. 92 i Osmu simfoniju u F-duru, op. 93, Osmu simfoniju u c-molu Antona Brucknera, Drugu simfonju u D-duru, op. 73 Johannesa Brahmsa, Petu simfoniju u e-molu, op. 64 Petra Iljiča Čajkovskog, Šestu simfoniju u h-molu, op. 54 Dmitrija Šostakoviča, Četvrtu simfoniju u A-duru, op.90, Talijansku Felixa Mendelssohna, Mozartovu 38. simfoniju u D-duru, KV 504, Prašku. Drugu simfoniju u e-molu, op. 27 Sergeja Rahmanjinova slušat ćemo dva puta, oba puta pod ravnanjem Dmitrija Kitajenka. Tu je još Treća simfonija, op. 36, Simfonija žalobnih pjesama poljskoga skladatelja Henryka Góreckog, Španjolska simfonija, op 21. Édouarda Laloa, Sinfonia India meksičkog skladatelja Carlosa Cháveza, Druga simfonija, op. 30, Romantična američkog autora Howarda Hansona.

    Među izvođačima ističe se ime Ive Pogorelića koji će izvesti dva koncerta: Prvi koncert za klavir i orkestar u b-molu, op. 23 Čajkovskog i Prvi koncert za klavir i orkestar u e-molu, op. 11 Frédérica Chopina, oba pod ravnanjem Dmitrija Kitajenka. Na rasporedu je još nekoliko koncertnih djela za glasovir i orkestar. Rahmanjinovljevu Rapsodiju na Paganinijevu temu, op. 43 na koncertu s naslovom Meštri i talenti u Crvenom ciklusu - Vatra izvest će mladi, višestruko nagrađivan hrvatski pijanist i skladatelj, pobjednik Međunarodnog pijanističkog natjecanja Aleksandar Skrjabin u Parizu 2010., 25-ogodišnji Bruno Vlahek, „mladi glazbenik godine“ Zagrebačke filharmonije. Dirigirat će rumunjski dirigent Mihnea Ignat, dobitnik specijalne nagrade orkestra na devetom Međunarodnom natjecanju orkestralnog dirigiranja Arturo Toscanini 2010., koji će na istom koncertu ravnati praizvedbom novoga djela hrvatskog autora. Praizvedbom novoga djela hrvatskog autora ravnat će i Ivan Repušić, od ove sezone prvi kapelnik Državne opere u Hannoveru, na koncertu na kojem će mladi, već međunarodno afirmirani, makedonski pijanist Simon Trpčeski izvesti solističku dionicu u Drugom koncertu za klavir i orkestar u g-molu, op. 22 Camillea Saint-Saënsa. Ruski pijanist Boris veliki Berezovski pod ravnanjem američkog dirigenta Dennisa Russella Daviesa bit će solist u Koncertu za klavir i orkestar Arama Hačaturjana, a 26-ogodišnji ruski violinist Vatreni Nikita Borisoglebski bit će solist u Koncertu za violinu i orkestar u D-duru, op. 77 Johannesa Brahmsa.

    Na Razglednici iz Poljske pod ravnanjem je Pawela Przytockog Drugi koncert za violinu i orkestar, op. 61 Karola Szymanowskog sa solistom Piotrom Plawnerom. Iz Rusije s ljubavlju dolazi nam i armenski bas Arutjun Kočinjan koji će izvesti Pjesme i plesove smrti Modesta Petroviča Musorgskog u obradi Edisona Denisova. Blistavi Simonjan Mihail, 25-ogodišnji violinist iz Novosibirska, solist je u Španjolskoj simfoniji, op. 21 Édouarda Laloa na koncertu pod ravnanjem estonsko-američkog dirigenta Kristjana Järvija. U Regionalnom ciklusu – Zemlja Slovenska filharmonija dolazi sa svojim umjetničkim ravnateljem i šefom-dirigentom Emmanuelom Villaumeom iz Strasburgha i američkim pijanistom Andrewom von Oeyenom, koji će biti solist u Beethovenovu Četvrtom koncertu za klavir i orkestar u G-duru, op. 58. U istom ciklusu Zagrebačka filharmonija sudjelovat će s tri koncerta. Na koncertu s naslovom 100% Romantično pod ravnanjem mladog američkog dirigenta Andrewa Gramsa brazilski pijanist Jean Louis Steuerman bit će solist u Koncertu za klavir i orkestar u a-molu, op. 54 Roberta Schumanna. Solistica na drugom koncertu Zagrebačke filharmonije pod Kitajenkovim ravnanjem bit će Monika Leskovar. Izvest će Varijacije na rokoko temu, op. 33 Čajkovskog. Također u Regionalnom ciklusu na koncertu Beogradske filharmonije pod ravnanjem njezina šefa-dirigenta Muhaia Tanga bit će Rahmanjinovljev Treći koncert za klavir i orkestar sa solistom Andrejem Gavrilovim. Nisu još poznati detalji trećeg koncerta Zagrebačke filharmonije u tom ciklusu.

    Naš glasoviti dirigent Berislav Klobučar na koncertu s naslovom Vječni Matačić u Plavom ciklusu nastavit će tradiciju svog velikog prethodnika i učitelja i dirigirati Osmom simfonijom u c-molu Antona Brucknera. Pavle Dešpalj na jednom će od svoja dva koncerta izvesti remek-djelo hrvatske glazbe, Sunčana polja Blagoja Berse, a Ivan Repušić na Velikom božićnom koncertu s naslovom Radujte se narodi izvest će najljepše božićne pjesme s raznih strana svijeta uz suradnju Valentine Fijačko, Tomislava Mužeka, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić i Djevojačkog zbora Zvjezdice. Valentina Fijačko solistica je na još dvama koncertima, Ivana Lazar na dvama, a među do sada poznatim vokalnim solistima tu su još Lidija Horvat-Dunjko, Berislav Puškarić, Dubravka Šeparović-Mušović, Martin Sušnik, Luciano Batinić, Bernarda Fink, Dejan Vrbančič, Vedrana Šimić, Martina Zadro, Martina Gojčeta-Silić, Domagoj Dorotić i Tomislav Lučić.

    Na koncertima su zastupljeni još i sljedeći autori: Richard Strauss sa simfonijskim pjemama Don Juan i Vragolije Tilla Eulenspiegela, Maurice Ravel sa Španjolskom rapsodijom, Bolerom i La valse, Leonard Bernstein s Divertimentom za orkestar, George Enescu s Prvom rimunjskom rapsodijom u A-duru, op. 11, Paul Dukas s Čarobnjakovim učenikom, Nikolaj Rimski Korsakov sa Španjolskim capricciom, op. 34, Manuel de Falla s prvom i drugom suitom iz baleta Trorogi šešir, poljski skladatelj Wojciech Kilar sa simfonijskom pjesmom Krzesany i kineski skladatelj Liu Yuan sa skladbom Train Toccata. Mislav Ivaci, osvajač prvog mjesta na natjecanju Frédéric Chopin za mlade pijaniste u Zagrebu, izvest će Chopinove varijacije na Mozartovu temu La ci darem la mano, op. 2. Novost je Zvjezdani ciklus koji će dovesti Denyce Graves, Michaela Camila, Maksima Mrvicu, Salsu Filarmónicu, već spomenutog Karamazova, Ninu Badrić i Ernesta Martíneza Izquierda, a neke će pratiti orkestar pod ravnanjem Alana Bjelinskog i Ive Lipanovića.

    Kao uvod u događanja sljedeće sezone poslužit će veliki koncert u zagrebačkoj Areni 4. srpnja s glazbenicima Zagrebačke i Slovenske filharmonije te nekoliko zborova i mnogim solistima pod ravnanjem slavnog Valerija Gergijeva koji će izvesti Osmu simfoniju nazvanu Simfonijom tisuća Gustava Mahlera. Bit će to prigoda da se podsjetimo iznimno uspjele izvedbe te simfonije koju je 1993. priredila Muzička akademija u Zagrebu pod ravnanjem Pavla Dešpalja.

    © Marija Barbieri, KLASIKA.hr, 28. svibnja 2011.
● naslovna● simfonijski● komorni● solistički● festivali● povijest● snimke
● pišite nam

kritike

najavljujemo...