Tragom velikog zavodnika

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić

  • Ivica Čikeš, Marijana Radić; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić, foto: Dražen Šokčević, www.hnk-zajc.hrPraizvedbom komične opere Casanova u Istri Alfija Kabilja, u izvedbi solista, zbora i orkestra riječke Opere pod ravnanjem Ive Lipanovića, svečano je otvorena kazališna sezona 2009/2010. HNK Ivana pl. Zajca Rijeka te počeli sedamnaesti Zajčevi dani, tradicionalna riječka glazbeno-scenska manifestacija posvećena izvedbama Zajčevih djela, no i revitalizaciji i promoviranju hrvatskog glazbenog stvaralaštva.

    U hrvatskim nacionalnim opernim kućama praizvedbe glazbeno-scenskih djela hrvatskih autora vrlo su rijetke, a što se opernih praizvedbi u nas tiče jedina je iznimk Zagrebački bienale. Riječka Opera prihvatila se velikog i odgovornog zadatka, te upriličila prvu praizvedbu nakon gotovo četrdeset godina. Posljednja je praizvedba domaće opere u Rijeci odigrana u svibnju 1960. Tada je izvedena opera Stari mladić, što ju je na vlastiti tekst skladao Tihomil Vidošić (Boljun, Istra, 1902 – Zagreb, 1973). Nakon tolike stanke nova je praizvedba opravdano pobudila ogromno zanimanje riječke publike.

    Alfi Kabiljo (1935) naš je renomirani i svestrani glazbenik međunarodne reputacije. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na festivalima diljem svijeta. Između ostalog, autor je ozbiljnih orkestralnih djela, trinaest mjuzikala, glazbe za mnogobrojne filmove i televizijske serije, a najširoj publici najpoznatiji je po glasovitom mjuziklu Jalta, Jalta.
    Davor Lešić, Vanja Zelčić, Voljen Grbac, Ivanica Lovrić, članovi zbora; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić, foto: Dražen Šokčević, www.hnk-zajc.hr
    Sadržaj ove prve i zasad jedine opere Alfija Kabilja obuhvaća segment života Giovannija Giacoma Casanove (1725–1798), talijanskog pustolova i zavodnika. Putujući mnogo Europom, Casanova je opširno zapisivao zanimljive događaje i brojne svoje brojne pustolovine te je u dvanaest svezaka napisao sjajne Memoare. U njima je između ostalog zapisano da je bježeći pred inkvizicijom iz Venecije došao u Poreč te u Vrsar, jedino mjesto u Istri koje je tada bilo pod jurisdikcijom Vatikana. Upravo taj detalj Memoara o boravku Casanove u Istri zaintrigirao je Kabilja i čini okosnicu libreta opere. Ponudivši davno napisani vlastiti sažeti libreto o tome Dragi Orliću, Kabiljo uspjeva zainteresiti ovog književnika i zaljubljenika u Istru, koji se ozbiljno prihvatio razrade libreta. Obostranom zajedničkom suradnjom, sugestijama i idejama nastao je zanimljiv i zabavan libreto s potrebnim spletkama i zapletom radnje koja se odvija u Veneciji, nastavlja u Poreču i Vrsaru te završava opet u Veneciji.

    Davor Lešić, Marijana Radić, Ivanica Lovrić, Dario Bercich; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić, foto: Dražen Šokčević, www.hnk-zajc.hrPraizvedbi Casanove u Istri prethodili su višemjesečni pokusi s amsamblom riječke Opere. U njenu oživljavanju i konačnom oblikovanju, uz autora glazbe Alfija Kabilja, sudjelovala su dva istaknuta hrvatska glazbena i kazališna umjetnika koji su uvijek jamstvo uspjeha; iskusni i provjereni dirigent Ivo Lipanović te inventivni i kreativni redatelj Krešimir Dolenčić. Tijekom zajedničkog intenzivnog rada, u cilju postizanja visokih  umjetničkih kriterija i cjelovitosti glazbe i libreta, u hodu je valjalo neke fragmente, prizore i arije reducirati i mijenjati, a neki su uspjeli Kabiljevi songovi i otpali te možemo ustvrditi da su Lipanopvić i Dolenčić donekle i suautori ovoga projekta. Autorski je tim našao duhovita umjetnička glazbena i scenska rješenja te je stvorena atraktivna hrvatska opera koja će se slušati i koja će živjeti na sceni. Kabiljeva glazba odiše mediteranskim ugođajem, a zasnovana je na dobrim principima talijanske komične opere i koloraturnim bravurama. Uspjela orkestracija počiva na modernim harmonijama uz vješto korištene folklorne elemente istarske glazbe te obiluje inventivnom belkantističkom melodikom i pjevnim songovima. Ipak treba primjetiti da je glazbeno snažniji i pisan više u prepoznatljivom opernm stilu i maniri sa dojmljivim arijama, duetima i prizorima uspjeliji drugi dio, dok je prvi dio opere razmrvljen, nedovoljno glazbeno i scenski kompaktan i homogen. U drugom dijelu za istaknuti je prekrasni Intermezzo uvodne glazbe te arije, duete kao i finale opere.
    Davor Lešić, Marijana Radić, Ivica Čikeš, Ivanica Lovrić, Dario Bercich; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić, foto: Dražen Šokčević, www.hnk-zajc.hr
    Dirigent Ivo Lipanović veliki je poznavatelj glazbene scene, dramaturgije i ljudskoga glasa. Ponesen svim vrijednim kvalitetama Kabiljeve melodiozne glazbe te zahtjevnom i maštovitom orkestracijom uz česte promjene tempa, dinamike i agogike, Lipanović je istančanim glazbenim nervom, uvjerljivim i sigurnim potezima te izdiferenciranom dinamikom vrlo reljefno ocrtao vrijednosti partiture. Ogroman posao obavio je Krešimir Dolenčić koji je svojim redateljskim vizijama temeljito radeći sa solistima i čitavim ansamblom uložio mnogo truda i znanja te ponudio originalna dramaturška rješenja i ostvario razigranu, duhovitu i zabavnu predstavu. Dojmljiva ostvarenja dali su daroviti scenograf Dalibor Laginja i kostimografkinja Doris Kristić što je osiguralo primjeren okvir opernoj radnji.

    Ivica Čikeš, Siniša Štork; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir DolenčićPartitura je solistima pružila priliku da pokažu vokalne i interpretativne mogućnosti, što su oni i iskoristili. U naslovnoj ulozi Casanove nastupio je bas Ivica Čikeš, član splitske Opere, i jedini gost u predstavi. Uvijek vrlo profesionalan, spontan glasovno i scenski, pokazao je suptilnost stilskog osjećanja, efektno igrajući komične role s vrlo dobrom dikcijom te pružio cjelovitu i upečatljivu kreaciju te vrlo teške i zahtjevne uloge. Dinamičan i scenski snalažljiv pokazao se Voljen Grbac u ulozi Le Ducea, Casanovina sluge, a gostioničarku Kate razigrano, zvučnim i elastičnim glasom i s mnogo scenskog šarma igrala je Kristina Kolar. Glazbeno i scenski izražajan i plastičan bio je kvartet Histria; Dorina, Stefano, Simonetta i Fra Angelo koje su tumačili Vanja Zelčić, Davor Lešić, Ivanica Lovrić i Dario Bercich, od kojih valja izdvojiti kreaciju zvonka lirska soprana čistih koloratura Vanje Zelčić. U epizodnim ulogama zamjetni su bili Siniša Štork (Biskup Raimondo), Robert Kolar (Dr. Valerio) i Saša Matovina (Ferdinando, šef venecijanskih žbira). Zbor opere je zvukovno i ritmički dobro koordinirao sa solistima i čitavim ansamblom, a uvježbao ga je Igor Vlajnić.

    Praizvedba opera Casanova u Istri Alfija Kabilja svakako je značajan hrvatski glazbeni i kulturni događaj. U njezino postavljanje na scenu uložen je veliki napor, te je potvrđena programska inventivnost i kvaliteta ansambla Opere HNK Ivana pl. Zajca. Nesumljvo da je Alfi Kabiljo napisao vrijedno i osebujno glazbeno-scensko djelo koje će zbog pjevnih arija i prizora te ljepote orkestralnih fragmenata saživjeti sa slušateljstvom i opstati na našim opernim podijima. U tijeku riječke kazališne sezone predviđeno je dvanaest repriza Casanove u Istri te će mnogi, vjerujem, poslušati i pogledati to najnovije uspješno hrvatsko glazbeno-scensko djelo.

    © Ramiro Palmić, KULISA.eu, 7. listopada 2009.

Piše:

Ramiro
Palmić

kritike