Izvrsno pripremljeni i nadahnuti glazbenici

Svečani donatorski gala koncert, Hrvatski glazbeni zavod, Simfonijski orkestar i Ženski zbor HRT-a, dir. Ivo Lipanović, 26. travnja 2019.



  • Već dulje od godine dana različiti mediji u Hrvatskoj donose vijesti o ne baš ugodnim događajima u najstarijoj glazbenoj ustanovi u Zagrebu (Hrvatskoj) – Hrvatskome glazbenom zavodu. Utemeljen je davne 1827. godine pod nazivom Societas filharmonica zagrabiensis kao udruga građana čiji je jedan od ciljeva bio priređivanje više koncerata samo za članove društva i muziciranje za javnost u različitim prilikama (mise u crkvi sv. Marka, kazališne predstave). Samo dvije godine kasnije društvo osniva glazbenu školu koja počinje s radom 16. veljače 1829., a mogli su je pohađati mladi stanovnici Zagreba bez obzira na spol i vjeroispovijest. Temeljni cilj škole, koja jedina u Hrvatskoj djeluje bez prekida do danas, bilo je stvaranje pomlatka za društveni orkestar. Njegov nastup na prvom koncertu 18. travnja 1827. u dvorani Kraljevske akademije (danas zgradi VI. gimnazije na Trgu sv. Katarine) ujedno je i početak neprekinute koncertantne djelatnosti u Zagrebu. Uporna nastojanja Ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, osobito tehničkoga ravnatelja - povjesničara Vjekoslava Klaića (1849-1928), imala su kao ishod izdvajanje glazbene škole i utemeljenje Muzičke akademije (1922) u okviru zagrebačkoga Sveučilišta, čime je glazbenom školstvu u Hrvatskoj osigurano financiranjE iz sredstava državnog proračuna.



    U vrijeme osnivanja, Muzička akademija obuhvaćala je sva tri stupnja glazbenog obrazovanja – niži, srednji i visoki. Sukladno zakonskim propisima iz 1950. godine, dvije niže obrazovne razine bile su izdvojene u Državnu muzičku školu (danas Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog) kako bi Muzička akademija zadržala status visokoškolske ustanove. Nastava koja se do rujna 2014. godine odvijala u prostorijama (utemeljitelja glazbene škole) Hrvatskoga glazbenog zavoda davala je sjajne rezultate iako se odvijala u gotovo nezamislivim uvjetima za suvremEnu nastavu glazbe. Tijekom 20. stoljeća pokušavalo se više puta pronaći rješenje za novu zgradu, čiju su gradnju godinama svojim koncertnim nastupima podupirali studenti Muzičke akademije (za razliku od studenata brojnih drugih zagrebačkih fakulteta koji nisu trebali namicati sredstva za gradnju nove zgrade). I kada je unatoč sumnjama 30. rujna 2014. otvorena nova zgrada Muzičke akademije (koja nažalost već pokazuje nedostatke brze izgradnje), mogle su se možda naslutiti teškoće u financiranju djelatnosti Hrvatskoga glazbenog zavoda, čiji je najveći prihod dolazio od najma prostora. Manji dio sredstava ostvarivan je najmom koncertne dvorane, koja od svog otvorenja 4. prosinca 1876. predstavlja jedan od akustički najboljih koncertnih prostora u gradu. Upravo u toj dvorani muzicirali su brojni strani i domaći glazbenici na koncertima raznih priređivača, a neke predlagane prenamjene zgrade (u hotel!) i njene dvorane bile su suprotne uhodanoj djelatnosti i ugledu Hrvatskoga glazbenog zavoda u glazbenom životu Hrvatske.

    Nove programe i načine financiranja traži novo ravnateljstvo Hrvatskoga glazbenog zavoda na čelu s dr. sc. Romanom Matanovac Vučković u suradnji sa sponzorima i donatorima. Zabilježeno ih je mnogo u povijesti društva - od prvog pokrovitelja, biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752-1827) i prvoga nadbiskupa kardinala Jurja Haulika (1788-1869) koji ga je od 1837. do smrti stalno materijalno pomagao. U petak, 26. travnja 2019. priređen je Svečani donatorski gala koncert za Hrvatski glazbeni zavod u suradnji Hrvatske radio-televizije i Hrvatskoga glazbenog zavoda pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Važnost nastavka djelovanja Hrvatskoga glazbenog zavoda prepoznale su brojne tvrtke, ustanove i pojedinci iz Hrvatske, što ulijeva nadu Ravnateljstvu da će mu osigurati stalnu materijalnu potporu.

    U program koncerta uvrštene su skladbe koje čine poveznicu s koncertantnom tradicijom te bogatom knjižničnom i arhivskom građom koja se u Hrvatskome glazbenom zavodu čuva, obrađuje i daje na korištenje za sustavna muzikološka istraživanja. Izvrsno pripremljeni za ovaj svečani nastup Simfonijski orkestar Hrvatske radio-televizije i maestro Ivo Lipanović nadahnuto i muzikalno su izveli Uvertiru operi Talijanka u Alžiru Gioacchina Rossinija (1792-1868). Bila je to uvertira kojom je 18. travnja 1827. počeo drugi dio (ne prvi kako je najavljeno) prvoga koncerta Društvenog orkestra tadašnjega Societas filharmonica zagrabiensis. (Uvodna i ujedno prva skladba bila je Uvertira operi Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta).



    Najavljena arija Una voce poco fa iz opere Seviljski brijač Gioacchina Rossinija izostala je zbog spriječenosti proslavljene hrvatske mezzosopranistice Renate Pokupić. Zbirka muzikalija don Nicole Udine Algarottija u vlasništvu Krčke biskupije pohranjena je u Hrvatskome glazbenom zavodu. Predstavljena je motetom za sopran i orkestar Felices coeli Pasqualea Anfossija (1727-1797) koji je priredio maestro Zoran Juranić, a virtuozno pisanu solističku dionicu pjevala je Ivana Lazar pokazavši preciznu intonaciju, lakoću pjevanja koloratura, dobru dikciju i bogat raspon dinamike.

    Poznati Zbor Hrvatica iz opere Porin Vatroslava Lisinskog (1819-1854) otpjevao je izvrsno uvježban Ženski zbor Hrvatske radio-televizije, podsjetivši publiku na kratko djelovanje Lisinskog u Hrvatskome glazbenom zavodu. Gitarist Petrit Çeku ponovno je dokazao svoj virtuozitet i sjajnu interpretaciju u dva stavka Fantasie para un gentilhombre Joaquina Rodriga (1901-1999). Odabir gitare i orkestra poveznica je s gitaristom i skladateljem Ivanom Padovcem (1800-1873), čiji je sekstet iz 1826. činio jezgru budućega glazbenoga društva.



    Izvrsno koncipiran i folklornom glazbom nadahnut Simfonijski scherzo Svetislava Stančića (1895-1970) praizveden je 5. veljače 1916. na povijesnom koncertu u Hrvatskome narodnom kazalištu. Podsjetio nas je na jednog od najvećih glazbenih pedagoga 20. stoljeća, utemeljitelja Zagrebačke pijanističke škole. Svečani donatorski gala koncert završio je pomalo plaho u tihoj dinamici zadnjih taktova popularne Barkarole iz opere Hoffmannove priče Jacquesa Offenbacha (1819-1880). Ivani Lazar pridružila se članica zbora Hrvatske radio-televizije - mezzosopranistica Nikolina Virgej Pintar umjesto Renate Pokupić.

    Na kraju bi se moglo postaviti pitanje: kako to da se na programu ovoga koncerta nije našlo ime Ivana pl. Zajca, skladatelja. dirigenta i pedagoga koji je djelovao u glazbenoj školi više od tri desetljeća i koji je ravnao prvim koncertom održanim u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 4. prosinca 1876., kad je uz dva dijela Haydnova oratorija Godišnja doba izvedena i Zajčeva Simfonička slika? Nadamo se da će donatorskih koncerata biti još i da će biti dovoljno prilike da se predstave i druge zanimljivosti iz bogate koncertne tradicije Hrvatskoga glazbenog zavoda, a da će sponzori i donatori osigurati njegovu nesmetanu djelatnost u budućnosti.

    Program:
    Gioachino Rossini: Talijanka u Alžiru, uvertira operi
    Pasquale Anfossi: Felices coeli, motet
    Vatroslav Lisinski: Zbor Hrvatica iz opere Porin
    Joaquin Rodrigo: Fantasia para un gentilhombre, 2. i 4. stavak
    Svetislav Stančić: Simfonijski scherzo
    Jacques Offenbach: Barcarolle iz opere Hoffmanove priče

    Sopran: Ivana Lazar
    Mezzosopran: Nikolina Virgej Pintar
    Gitara: Petrit Çeku

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 24. svibnja 2019.

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike

najavljujemo...