Prilagođeno svim generacijama

69. Dubrovačke ljetne igre; završni koncert i osvrt na ovogodišnji glazbeni program



  • Veličanstvenim koncertom 25. kolovoza zatvorene su 69. Dubrovačke ljetne igre. Ispred Crkve sv. Vlaha smjestio se izvođački aparat - Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, a posebnu pozornost privukle su velike digitalne putujuće orgulje, napravljene prema nacrtu američkog orguljašu i soliste večeri Camerona Carpentera. Umjetnik je iznimnom muzikalnošću i bezgraničnim tehničkim sposobnostima orgulje etablirao diljem svijeta svirajući solo u komornim sastavima i s prestižnim orkestrima. Time je dokazao da ljepotu orguljskog zvuka ne moramo slušati samo u crkvama ili u koncertnim dvoranama, nego na mnogim mjestima. Pionir novog duha glazbenika, Carpenter je i jedini orguljaš na svijetu nominiran za nagradu Grammy. Uz mnoge nagrade, spomenimo nagradu Leonard Bernstein Glazbenog festivala Schleswig-Holstein. Glazbenik je za orgulje prilagodio više od sto glazbenih djela, među koja spadaju i skladbe koje je svirao na dubrovačkom nastupu: Paganinijeve varijacije Rahmanjinova priredio je za orgulje i orkestar, Finale Simfonije br.1 Lousa Viernea preradio je za orgulje solo, a za kraj je uz Simfonijski orkestar HRT-a i klavir četveroručno (pijanisti Alberto Frka i Stefani Grbić), odsvirao Simfoniju br. 3 u c-molu, op.78 – Orguljaška, Saint Saënsa. Uz dobru pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a i u solo nastupu umjetnik je pokazao da je magičan. Ovacijama publike uzvratio je solo sviranjem u stilu varijacija jednog stavka iz Simfonije Luke Sorkočevića. Odličan medijator između izvođača bio je mladi talijanski dirigent u usponu Daniele Rustoni.

    Nakon spuštanja zastave Libertas, objavljeni su statistički podaci o 69. Dubrovačkim ljetnim igrama - sudjelovalo je dvije tisuće umjetnika iz cijeloga svijeta i kroz 47 dana održano je 86 priredaba.



    Što nam je ponudio glazbeni program ove godine? Na početku festivala intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski izjavila je: „Pokrenuli smo program razvoja publike pod nazivom Ključevi Grada…“ Glazbeni program bio je prilagođen svim generacijama posjetitelja. Velika je novina da je bilo čak četiri programa za djecu; ipak, jedan je koncert za najmlađe sadržavao samo jednu skladbu - Karneval životinja Saint- Saënsa, koju su u atriju Kneževa dvora vrlo dobro izveli dubrovački glazbenici (Alberto Frka, Marija Grazio, Đana Kahriman, Iva Vukić, Lidija Martinović, Mihaela Ćuljak, Denis Ajduković, Đive Franetović Kušelj i Srđana  Šimunović). Koncerti na plaži Hotela Palace i u Parku Orsula imali su neujednačenu kvalitetu nastupa - od potpuno neprimjerenih za jedan međunarodni festival do izvrsnih i uglavnom nisu uspjeli stvoriti onu pravu klupsku atmosferu. Od nastupa jazz-pjevačice i dive Dee Dee Bridgewater uz suradnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra ispred Kneževog dvora više se očekivalo, prvenstveno jer se opet pokazao nedostatak adekvatnog prostora za koncerte.

    Najveći broj glazbenih priredaba održan je u  atriju Kneževa dvora, gdje smo naučili godinama slušati izvanredne umjetničke dosege, no ove godine umjetnička kvaliteta bila je fleksibilna - neki koncerti mogli su biti i u off-programu. Najjači umjetnički čin ponudio je ruski pijanist Daniil Trifonov, kojemu je prosudbena komisija za glazbu (u sastavu Sanja Dražić, Marija Grazio, Goran Merčep) dodijelila nagradu Hrvatske radiotelevizije Orlando. Uspješni su bili i nastupi pijaniste Ivana Krpana, Baroknog ansambla 1700, violončelisteYuye Okamota i njegovog pratitelja na klaviru Roberta Kuleka, Kvarteta Schumann, klarinetiste Andreasa Ottensamera, te koncert Dubrovnik plovi u intonaciji dubrovačkih glazbenika (Dubravke Šeparović Mušović, Denisa Ajdukovića, Vande Đanić, Đane Karhiman,Vedrana Kocelja, Šimuna Končića, Tonija Kursara, Đive Franetović Kušelj, Marina Marasa, Matije Novakovića, Eve Šulić, Iva Tikvice, Karmen Pervitić i Filipa i Lovra Merčepa).

    Izvedba  Mozartove Velike mise u c-molu u Franjevačkoj crkvi u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Zbora Crkve sv. Marka iz Zagreba sa solistima Ivanom Lazar, Marijom Kuhar Šoša i Leonom Košavićem a pod vodstvom energičnog ruskog dirigenta Maxima Emelyanycheva, zaslužuje pohvalu. Neki koncerti zbog izuzetnih okolnosti nisu polučili najbolji uspjeh, kao onaj Zagrebačke filharmonije sa solistom Mischom Maiskym - zbog Svjetskog nogometnog prvenstva koncert je održan na otoku Lokrumu u akustično  neadekvatnom prostoru.

    Mladi dubrovački violinist Marin Maras kao solist na koncertu s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom bio je ometan u sviranju velikim vatrometom. Folklorni ansambli Lado i Linđo na terasi Tvrđave Revelin svojim nastupom su digli publiku na noge.



    Ovogodišnji program donio je i novitete: održane su majstorske radionice (Milenković, Špicer, Pires), te Tvornice zvuka za djecu voditelja Nenada Sinkauza, što je za pohvalu.

    Dvije večeri imale su povijesno značenje. Prva je predstavljanje knjige u četiri sveska Velika povijest dubrovačke glazbe muzikologa dr. Miha Demovića, čiji sadržaj obuhvaća period od 10. stoljeća do 1944. To je važan i značajan doprinos dubrovačkoj i hrvatskoj kulturi, dubrovačkoj glazbenoj baštini, a ujedno i hrvatskoj pa i šire. Niti jedan grad u Hrvatskoj nema takvu monografiju. Izdanje su predstavili Denis Ajduković, Ileana Grazio, Stipe Nosić, Zlatko Pavetić, Štef Šprajc i autor knjige Miho Demović.

    Druga večer je važna jer je dubrovačka pijanistica Ivana Jelača predstavila svoj nosač zvuka pod imenom Hrvatski skladatelji i njihovi suvremenici, snimljen na Walterovom fortepijanu izgrađenom krajem 18. stoljeća u Beču, a koji je dosad bio samo muzejski izložak u Kneževom dvoru. O važnosti nosača govorili su Vedrana Gjukić Bender, Vjera Katalinić i  sama  Ivana Jelača koja je i izvela nekoliko skladbi na tom starom instrumentu .

    Večernji programi odnosno knjižice, osim najave programa i biografije o umjetnicima, imale su  i odličan komentar o djelima s programa doktorice muzikologije Jelene P. Grazio.

    Idemo ususret 70. obljetnici Dubrovačkih ljetnih igara i nadamo se da će glazbeni program biti ujednačene visoke umjetničke kvalitete.

     © Ileana Grazio, KLASIKA.hr, 15. rujna 2018.

     

Piše:

Ileana
Grazio

kritike