Virtuozno i autoritativno

Majstorski ciklus HRT-a, KDVL, 7. lipnja 2018.



  • Posljednji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u sezoni 2017/18  obilježio je program pretežito virtuoznog karaktera. Šef-dirigent Enrico Dindo odabrao je za početak večeri Koncertnu uvertiru Borisa Papandopula, slijedio je Treći klavirski koncert Sergeja Prokofjeva u kojem je solistica bila mlada talijanska pijanistica Beatrice Rana, a program je zaključila Četvrta simfonija Johannesa Brahmsa. Koncertnu uvertiru Boris Papandopulo je 1951. posvetio tadašnjem Radio Zagrebu u povodu 25. godišnjice njegova osnutka. Svečani ugođaj te prigodne skladbe za veliki orkestar, s diskretnim folklornim asocijacijama, pompoznom je gradacijom od smirene pastorale do završne apoteoze najavio atraktivnu središnju i najuspješniju točku večeri - Treći koncert za klavir i orkestar u C-duru, op.26 Sergeja Prokofjeva - najpopularniji  od pet njegovih klavirskih koncerata.

    Vrsna mlada talijanska pijanistica Beatrice Rana ostvarila je zarana impresivnu karijeru. Rođena je 1993. u glazbeničkoj obitelji i već je s četiri godine počela učiti klavir, a s devet godina je prvi put nastupila s orkestrom izvodeći Bachov Koncert u f-molu. Osim klavira, studirala je i kompoziciju na Konzervatoriju Nino Rota u Monopoliju, te se usavršavala na Visokoj školi za glazbu, kazalište i medije u Hannoveru. Mnogo nastupa na solističkim recitalima i s orkestrom diljem svijeta, osvaja nagrade na međunarodnim pijanističkim natjecanjima, ali i za snimljene albume kao što je najnovije izdanje Bachovih Goldberg varijacija za Warner Classics, za koji je prošle godine osvojila nagradu  Gramophonea za mladog umjetnika godine i nagradu Edison za otkriće godine.

    Gostujući na koncertu u Zagrebu, strastveno je uronila u osebujni stil  Sergeja Prokofjeva, tog omiljenog klasičara 20. stoljeća i njegovu invenciju koja čas silovito i ritmički pregnantno a čas lirski emotivno, primjerice u drugom stavku - neodoljivoj Temi s varijacijama, pruža  pravi izazov za kreaciju  najviše tehničke i interpretativne razine. A to je upravo i ostvarila virtuozna i autoritativna umjetnica Beatrice Rana idealnom integracijom u tkivo  SO HRT-a pod ravnanjem maestra Enrica Dinda. Ispraćena ovacijama, umjetnica je oduševljenoj publici poklonila još jedan prelijepi dodatak: iznimnu i lepršavu izvedbu ljupke Gigue iz Prve Partite u B-duru Johanna Sebastiana Bacha.



    Maestro Enrico Dindo je za svojega trogodišnjeg mandata na mjestu šefa-dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a planirao izvesti i snimiti integralni ciklus od četiri simfonije Johannesa Brahmsa, tako da je posljednja i najčešće izvođena  Četvrta Simfonija u e-molu, op. 98  zaokružila taj programski pothvat upravo na ovom posljednjem koncertu sezone. Maestro Dindo je studiozno i kreativno predstavio taj vrhunac Brahmsovog simfonijskog četverolista, uz prilično zalaganje glazbenika. Međutim, za pomniju razradu nekih tehničkih detalja i postizanje idealnije plemenitosti forte zvuka u dionici violina kao da nije bilo dovoljno vremena. U trećem stavku (Allegro giocoso) bilo je i ponešto  nepreciznosti i nesklada u zajedničkom muziciranju. Međutim, svakako treba pohvaliti pojedine odlične soliste i dionice poput violončela, drvenih puhača i rogova, koji u partituri imaju značajnu ulogu. Vjerujemo da će studijska snimka pružiti još bolju izvedbu negoli je to ostvareno na koncertu koji je izravno prenošen na 3. programu Hrvatskog radija a kao što je najavljeno, bit će  emitiran i u prestižnom ciklusu Premium Concerts Europske radijske unije (EBU) 15. lipnja 2018.

    Program:
    Boris Papandopulo: Koncertna uvertira
    Sergej ProkofjevTreći. koncert za klavir i orkestar u C-duru, op. 26
    Johannes Brahms: Četvrta simfonija u e-molu, op. 98

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 11. lipnja 2018.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike

najavljujemo...