U svjetlu muzikoloških istraživanja

Karlovac; Koncert i promocija monografije u povodu obilježavanja 30. godišnjice Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac



  • U glazbenome životu u Hrvatskoj orkestralno muziciranje amatera i profesionalaca može se pratiti od prve polovice 19. stoljeća, nešto kasnije nego u drugim europskim zemljama. Veliki simfonijski orkestri djeluju danas u četiri hrvatska sveučilišna, glazbena i kazališna središta. U Osijeku, Rijeci i Splitu to su operni orkestri nacionalnih kazališta koji uz redovnu opernu produkciju povremeno priređuju i simfonijske koncerte, dok u Zagrebu uz Orkestar Opere HNK djeluju Zagrebačka filharmonija i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Jedno od glazbenih središta koje danas svoju popularnost zahvaljuje prije svega ljetnom dramsko-glazbenom festivalu jest Dubrovnik. Njegov gradski orkestar – danas Dubrovački simfonijski orkestar, utemeljen 1924. godine, već od prvih Dubrovačkih ljetnih igara utemeljenih 1950. godine priređuje orkestralne koncerte u sklopu Igara i tijekom godine. Želju za osnivanjem orkestra izrazili su možda glazbenici i u nekim drugim sredinama, ali rijetkima je to uspjelo s obzirom na velika sredstva potrebna za financiranje velikog orkestralnog sastava.

    Jedan od hrvatskih gradova u kome je ideja o osnivanju orkestra naišla na razumijevanje Grada, udruga i pojedinaca jest Karlovac, poznat po najstarijoj glazbenoj školi u Hrvatskoj koju je osnovala Gradska uprava 1804. godine. Zahvaljujući tradiciji glazbenoga školovanja (iako nije bilo bez prekida) nastavnici Glazbene škole, vojni glazbenici i građani-amateri uspjeli su 1949. godine osnovati Gradski simfonijski orkestar uz potporu Gradske uprave, Saveza prosvjetnih društva i brojnih pojedinaca. U orkestru su sudjelovali i učenici Glazbene škole, a pravi zamah u radu dobio je orkestar 1953. godine kad na mjesto ravnatelja škole dolazi Josip Vrhovski, skladatelj, nastavnik, zborovođa i dirigent s bogatim iskustvom. Tijekom sedam godina Vrhovski je ostvario veliki uspjeh s orkestrom u Karlovcu i na brojnim gostovanjima, a 1960. godine dirigentom postaje Dubravko Stahuljak i vodi orkestar sljedećih šest godina (do 1966.) do njegova raspuštanja.

    Nastavnici Glazbene škole Karlovac i drugi glazbenici nisu se mirili sa činjenicom da nema više gradskog orkestra pa je 1987. godine na poticaj nastavnika Gudačkog odjela Glazbene škole Karlovac osnovan Gudački akademski komorni orkestar Karlovac. Bio je to početak rada današnjega Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac, u kojem već punih trideset godina nastavnici i njihovi učenici zajednički otkrivaju tajne sviranja u orkestru. Prvi cjelovečernji koncert održan je u Zorin-domu u Karlovcu 26. svibnja 1987. pod ravnanjem dirigenta i nastavnika Glazbene škole Aleksandra Radivojevića, koji je vodio orkestar do 2006. Naslijedili su ga – s puno kraćim stažem, dirigenti (i instrumentalni solisti) Tomislav Fačini, Mladen Sedak, Josip Šego, Ivan Josip Skender, Davorin Brozić, Danijel Martinović, a danas ga vodi Veton Marevci, dirigent, nekadašnji učenik Glazbene škole Karlovac.



    Karlovački komorni orkestar je već prošle godine nizom koncerata proslavio tri desetljeća kontinuiranoga djelovanja, ali je prigodna monografija 30 godina Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac autorice Marije Barać objavljena ove godine. Predstavljena je 22. veljače u Slatkovodnom akvariju Aquatika u Karlovcu, zanimljivom i neuobičajenom prostoru za koncerte, jer je većinu održao Karlovački komorni orkestar u prostorijama Gradskoga kazališta Zorin-dom ili u koncertnoj dvorani Glazbene škole. Od ulaza u akvarij do multimedijske dvorane smještene više katova ispod njegove razine, mogli su posjetitelji pratiti izložbu odabrane arhivske građe orkestra – programa, plakata i fotografija – koji čine i glavninu sadržaja tiskane monografije. Namjera autorice Marije Barać, profesorice violine na Glazbenoj školi Karlovac, nije bila predstavljanje orkestra u svjetlu suvremenih muzikoloških istraživanja i pokušaj određivanja njegove uloge u glazbenome životu Karlovca (Hrvatske), nego je težište monografije na izvornim dokumentima koji će čitateljima, koncertnoj publici i samim članovima orkestra približiti – prema odabiru autorice – najzanimljivije trenutke iz njegova tridesetogodišnjeg djelovanja. Monografija sadrži jedanaest poglavlja, dvije Uvodne riječi – župana i gradonačelnika te ravnateljice Snježane Mrljak, a na kraju su Zahvale upućene svima koji su pomogli pri objavljivanju. Kratko poglavlje Povijest osnivanja podijeljeno je na tri cjeline - Gradski simfonijski orkestar, Kalovački komorni orkestar i Iz današnje perspektive, od kojih je u prve dvije preuzet tekst Ljiljane Ščedrov iz monografije Glazbom kroz povijest Karlovca objavljene godine 1994. prigodom proslave 190. obljetnice osnivanja karlovačke Glazbene škole.

    Autorica Marija Barać samostalno je osmislila poglavlja Članovi Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac 2017. (s potpoglavljem Koncertni majstori), Suradnici, bivši članovi i glazbenici, Dirigenti, Solisti, Učenici solisti, Najznačajniji programi, osvrti i zahvale, Proslava velike obljetnice, Repertoar s podjelom na Strani skladatelji i Hrvatski skladatelji, Popis koncerata i O Glazbenoj školi Karlovac. Vrijednost monografije je u bogatstvu prikupljenih i objavljenih dokumenata i fotografija sačuvanih u Arhivu Glazbene škole Karlovac, u zbirkama fotografa i članova orkestra, kao i u sastavljanju popisa repertoara i popisu koncerata uz napomenu da nedostaju programi iz 1988. i 1989., koji su uništeni u Domovinskome ratu.

    Shvati li se monografija Marije Barać dobrim ishodištem za daljnja muzikološka istraživanja, mogla bi se usmjeriti u pretraživanje periodike i odjeka koncerata Karlovačkog komornog orkestra u glazbenome životu grada, kao i za usporedbu sa sličnim komornim orkestrima u Hrvatskoj, uvažavajući njegovu posebnost – sudjelovanje nastavnika i učenika u zajedničkome muziciranju. Nakon pozdravnih riječi ravnateljice škole Snježane Mrljak, predstavnika Karlovačke županije i Grada Karlovca te Marije Barać koja je sama govorila o monografiji, Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac odsvirao je u ovoj svečanoj prigodi nadahnuto i muzikalno kratki program sastavljen od skladbi koje najbolje govore o njegovu raznolikom repertoaru. Odabrali su Air iz Suite br. 3 za orkestar, BWV 1068 Johanna Sebastiana Bacha, Andante iz Simfonije u D-duru Luke Sorkočevića, Valcer cvijeća iz Suite iz baleta Orašar Petra Iljiča Čajkovskog i Valcer br. 2 iz Jazz suite br. 2 Dmitrija Šostakoviča. Pokrovitelj monografije 30 godina Karlovačkog komornog orkestra Glazbene škole Karlovac je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a tiskanje su materijalno pomogla tijela upravnih vlasti Republike, Županije i Grada Karlovca, različite tvrtke i pojedinci – ljubitelji glazbe i pisane riječi.



    Program:
    Johann Sebastian Bach: Air iz Suite br. 3 za orkestar, BWV 1068
    Luka Sorkočević: Andante iz Simfonije u D-duru
    Petar Iljič Čajkovski: Valcer cvijeća iz Suite iz baleta Orašar
    Dmitrij Šostakovič: Valcer br. 2 iz Jazz suite br. 2  

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 30. travnja 2018.

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike