Dojmljiva posveta ocu

Ciklusu Pleyel Svetislava Stančića, Umjetnička organizacija Cristoforium; Martina Filjak, klavir; Koncert posvećen Ranku Filjaku; Hrvatski državni arhiv, 25. veljače 2018.



  • U ciklusu Pleyel Svetislava Stančića Umjetnička organizacija Cristoforium ugostila je vrsnu mladu hrvatsku pijanisticu Martinu Filjak. U reprezentativnom prostoru velike čitaonice Hrvatskog državnog arhiva s atraktivnim secesijskim svjetiljkama, 25. veljače umjetnica je svirala u spomen na svog prerano izgubljenog oca - istaknutog pijanista Ranka Filjaka. Nekoliko je poveznica obilježilo taj iznimni događaj. Ranko Filjak bio je student znamenitog klavirskog pedagoga Svetislava Stančića, na čijem se instrumentu (Pleyelu iz 1911.) zahvaljujući restauraciji Ljubomira Gašparovića i realizira taj vrijedan ciklus koncerata s nastupima niza međunarodnih klavirskih zvijezda.

    Ranko Filjak (1927–1983) bio je ne samo vrstan pijanist impresivne međunarodne karijere, nego i nadasve predan i požrtvovan pedagog koji je na temeljima Stančićeve škole svojim studentima na Muzičkoj akademiji u Zagrebu  prenosio veliko znanje i sav svoj umjetnički potencijal, potičući ih na stvaralački rad i individualnost. Učenica mu je bila i Milvija Žulić, uskoro njegova supruga i majka njihove kćeri Martine. Nažalost, iznenadna i prerana smrt oca prekinula je bračnu idilu, ali Martina koja je tada imala tek pet godina i danas pamti kako ju je tata „nosio na ramenima“ i na neki način zacrtao njezin umjetnički put.

    Martina je od oca naslijedila senzibilnost, maštovitost, umjetničku znatiželju i osobnost, razvivši se u prvorazrednu i samosvojnu umjetnicu besprijekorne tehničke vještine i impresivne međunarodne karijere. Za nastup posvećen uspomeni na Ranka Filjaka, prepun sjećanja i emocija, umjetnica je odabrala birana djela i sudjelovala u sadržaju i opremi reprezentativne programske knjižice s tekstovima Erike Krpan, Eve Sedak, Dubravka Detonija i Bosiljke Perić Kempf, s mnogo detalja i faksimila o životu i karijeri Ranka Filjaka, o njegovoj kćeri Martini i programu koncerta.



    Počelo je u skladu s prigodom - sjetno, u molu, s toplim zvukom Stančićevog koncertnog klavira, s dvije upečatljive i melankolične skladbe Josepha Haydna. Varijacije u f-molu i dvostavačna Sonata u g-molu stvorile su iznimno intimno ozračje u nadasve poetičnoj interpretaciji umjetnice. Slijedili su Preludij i fuga za orgulje u a-molu, BWV 543 u virtuoznoj transkripciji Franza Liszta. U drugom dijelu koncerta čuli smo Bečki karneval, op. 26 Roberta Schumanna (Allegro, Romanza, Intermezzo, Finale), a na kraju još jednu Lisztovu transkripciju – Reminiscencije na Luciju di Lamermour Gaetana Donizettija, temeljenu na znamenitom sekstetu iz 2. čina opere, posmrtnoj koračnici odnosno tužaljci za preminulom Lucijom iz 3. čina i cavatini.

    Pozdravljena oduševljenim pljeskom i ovacijama zahvalne publike, Martina Filjak dodala je još jednu sjetnu i poetičnu skladbu Arva Pärta (Za Alinu) te na najljepši način zaokružila lijepu i dojmljivu posvetu svom ocu.

    Program:
    J. Haydn: Varijacije u f-molu Hob XVII:6;
    J. Haydn: Sonata u g-molu XVI: 44;
    J. S. Bach / F. Liszt: Preludij i Fuga za orgulje u a-molu BWV 543;
    R. Schumann: Faschingsschwank aus Wien op. 26;
    G.Donizetti / F. Liszt: Reminiscences de Lucia di Lamermoor.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 12. ožujka 2018.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike