Koncertni život grada

Cassandra Wyss, klavir, Orkestar Opere HNK-a u Osijeku, dir. Filip Pavišić, HNK u Osijeku, 24. svibnja 2012.

  • Cassandra Wyss

    Osječka koncertna sezona poboljšana je aktivnošću orkestra HNK-a koji je u četvrtak, 24. svibnja ugostio mladu pijanisticu Cassandru Wyss iz Lihtenštajna. To je već drugi koncert sezone u kojemu se orkestar HNK okušao u klasičnoj koncertnoj literaturi. Operni je orkestar u gradu bogate glazbene tradicije poput Osijeka poželjan akter koncertne scene. Stoga je i ta glazbena večer hvalevrijedan istup u ponudi glazbenih događanja kojih je u gradu zaista premalo.

    U prvom dijelu večeri, mlada pijanistica izvela je djela švedskog skladatelja Wilhelma Stenhammara: Fantaziju u h-molu, op. 11 i Sonatu u As-duru, op. 12. Budući da se radi o netipičnoj kasnoromantičkoj pijanističkoj literaturi u odnosu na djela koja su obilježila taj stil, pijanistica je interpretacijom uglavnom uspijevala povezivati veze unutar mikrooblika u veće smislene cjeline. Česte izmjene različitih tehnika sviranja – prsna tehnika Mozartovog tipa, pa odmah zatim akordički i polifonijski spletovi u srednjem registru klavira tipični za Schumanna i Brahmsa, nisu omogućili mladoj umjetnici da u cijelosti prezentira umijeće gradacijskog vođenja i osmišljavanja pojedinih oblika, ali niti ciklusa u cjelini. U tome smislu, prvi dio večeri nije pružio očekivani kvalitativan nivo, uveliko zahvaljujući upravo odabiru programa. Takvom je dojmu pridonio i pomalo prigušeni zvuk klavira zbog poznatoga razloga svakog kazališnog prostora koji plišom upija zvuk, što nas samo podsjeća na bolnu činjenicu nedostatka kako koncertne dvorane, tako i odgovarajućeg koncertnog klavira u gradu. Ipak, pijanističke kvalitete Cassandre Wyss došle su do izražaja u Sonati u As-duru, op 12, poput bogate i profinjene dinamičke palete u 1. i 3. stavku, te precizno i zanimljivo odsviranih parlando dijelova u 2. stavku.
    Orkestar Opere HNK u Osijeku
    U drugome dijelu večeri čuli smo izvedbu Mozartova Koncerta za klavir i orkestar br. 23 u A-duru, KV 488 kojom je ravnao Filip Pavišić. Orkestar HNK pružao je kvalitetnu podršku solistici, ali i uspio stilski uredno dijalogizirati s klavirom. Ujednačene dionice i precizna tempa obilježile su izvedbu u cjelini, a isticala se sekcija drvenih puhaćih instrumenata u dinamički iznijansiranim dijelovima 2. stavka. Mogle su se čuti nepreciznosti u signalima početaka fraza na posebno osjetljivim mjestima u Mozartovoj partituri, posebice među gudačkim pultovima, no cjelokupan je dojam orkestra HNK neprestana uzlazna linija potvrđena svakim novim ovosezonskim nastupom. Dirigent Pavišić je uspio dobiti zanimljiv zvuk orkestra zahvaljujući ustrajavanju na dinamici i stilskoj agogici malih fraza koje su potom očekivano rezultirale preglednom i jasnom logikom klasičnog Mozartova koncerta. Orkestar je tijekom cijele izvedbe uigrano reagirao na interpretacijske poticaje dirigenta. Pijanistica je pokazala vrsno umijeće sviranja Mozarove partiture: profinjena i nenametljiva, a ipak dovoljno izražajna dinamika i bogato stilsko fraziranje. Solistička dionica uglavnom je bila akustički dobro odmjerena u odnosu na orkestralnu, s ponekim disbalansom u piano dijelovima čemu su također pridonijeli rastući intonacijski problemi klavira kako se izvedba koncerta bližila kraju.

    Izvedba Mozartova bisera koncertne literature oduševila je osječku publiku i pokazala koliko je važna institucija opernog orkestra u oblikovanju glazbene slike grada. Izvođenje simfonijskih i koncertnih djela omogućava razvoj i sazrijevanje interpretacijskih mogućnosti ovakvog opernog ansambla, što se u Osijeku odnedavno događa i rezultira kvalitetnijim koncertnim životom grada.

    © Sunčana Bašić, KLASIKA.hr, 25. svibnja 2012.

Piše:

Sunčana
Bašić

kritike