Riječi pretočene u glazbu

Ciklus autorskih koncerata Hrvatskog društva skladatelja: Generacija 40 u povodu 40. rođendana skladatelja Sande Majurec, Antuna Tomislava Šabana i Frane Đurovića, Muzej Mimara, 27. listopada 2011.

  • Cantus ansambl i dirigent Berislav Šipuš, foto: www.mbz.hr

    Hrvatsko društvo skladatelja njeguje lijep običaj obilježavanja okruglih godišnjica svojih članova prigodnim koncertima. Obično su to skladatelji u visokim godinama, no ovaj put pojavila se potreba da se troje istaknutih vršnjaka, Sanda Majurec, Antun Tomislav Šaban i Frano Đurović, okupi na zajedničkom koncertu u povodu njihova četrdesetog rođendana. U suradnji s Cantusom d.o.o. HDS je objavio programsku knjižicu (urednica Erika Krpan) s opširnim programom koncerta, u kojem su skladatelji sami komentirali svoja djela. Uz životopise, citirane su i neke izjave skladatelja, kao i mišljenja kritike, a dodan je i popis skladbi koje su dosad napisali a kojih je uistinu mnogo. Iz tog obilja izabrano je za ovu svečanu prigodu tek ponešto.

    Prvo su sopranistice Davorka Horvat i Nina Kobler uz Ansambl Cantus pod ravnanjem Berislava Šipuša izvele Četiri pjesme nizašto (2006) Sande Majurec. To je parafraza djela Samuela Becketta Novele i tekstovi nizašto, a dvije različite boje soprana tretirane su instrumentalno, dakle bez teksta. Sanda Majurec diplomirala je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Stanka Horvata, ali i čembalo u razredu Višnje Mažuran, pa je sudjelovala i u osnivanju Malog festivala čembala. U skladanju se usavršavala u inozemstvu i redovito predstavljala svoja djela na festivalima u zemlji i inozemstvu. Zaposlena je kao izvanredni profesor na Umjetničkoj akademiji u Osijeku te kao vanjski suradnik na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu, gdje Vježbama iz kompozicije potiče glazbenu kreativnost kod djece.
    Zagrebački gitarski trio
    Antun Tomislav Šaban predstavljen je s dvije skladbe. Prvo je Zagrebački gitarski trio (Darko Petrinjak, Istvan Römer i Goran Listeš) izveo skladbu Ostinato ostenato (1998), koju je i naručio od skladatelja, a potom je Oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci izveo Vokalmusik (1998), neobično djelo nastalo za diplomski ispit u vrijeme studija u Beču, kada je trebalo, uz ostalo, napisati i nešto vokalno, što je smetnuo s uma, pa je u zadnji trenutak, a u nedostatku nadahnuća za tekst odlučio uglazbiti riječi ispitnog pravilnika. Začudo, ispalo je dobro i duhovito te je zajedno s ostalim radovima zaslužilo peticu. Šaban se osim u Zagrebu i Beču usavršavao i u Miamiju, dobio je niz nagrada, a djela mu se često izvode diljem svijeta. Aktivan je i u Hrvatskom društvu skladatelja, kao glavni tajnik i umjetnički ravnatelj jazz projekata, pa često predstavlja HDS na međunarodnim manifestacijama i stručnim skupovima.

    Frano Đurović predstavio se Gradišćanskom misom, za mješoviti zbor i orgulje (2006), nastalom na poticaj Oratorijskog zbora Crkve sv. Marka, koji je ovim djelom želio učvrstiti prijateljstvo s Crikvenim zborom iz Velikog Borištofa u Gradišću. Taj je gradišćanski zbor djelo i praizveo prvo u Gradišću, a nekoliko dana kasnije i u Crkvi sv. Marka u Zagrebu. Na ovom koncertu djelo je izveo zbor Cantores Sancti Marci uz orguljašku suradnju Pavla Mašića i pod ravnanjem Jurice Petra Petrača. Neočekivano za Đurovića, djelo je koncipirano u klasičnom stilu prilagođenom zahtjevima i mogućnostima amaterskih pjevača, a namijenjeno je pjevanju za vrijeme bogoslužja. Čistoći, meditativnosti i blagosti zborskoga zapjeva podršku daju orgulje, koje su ipak nešto suvremenijeg zvuka. Ali u osnovi glazba slijedi tonske karakteristike tradicionalnih misnih stavaka Gospodine, smiluj se, Slava, Vjerovanje, Svet i Jaganjac Božji, pjevanih na hrvatskom jeziku kakav se govori u Gradišću. Dubrovčanin Frano Đurović studirao je glazbu u razredu Frane Paraća na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je sada docent, ali i umjetnički voditelj Glazbene tribine HDS-a u Opatiji. Dobitnik je više nagrada i sklon različitim vrstama glazbenog izričaja, uključujući i elektronsku glazbu.

    Zahvaljujući pomnim izvedbama koncert Generacija 40 pokazao je darovitost i svestranost troje skladatelja stasalih na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, koji su se usavršavali u inozemstvu, vratili se u domovinu te sposobnostima, marljivošću i kreativnošću svatko na svojem području djelovanja pridonose prosperitetu i ugledu hrvatske kulture, a napose glazbenog stvaralaštva kako u vlastitoj sredini, tako i u svijetu.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 29. listopada 2011.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike