Svi za jednoga...

Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo: Gudački kvartet Čiurlionis, Litva, Atrij Prirodoslovnog muzeja 21. srpnja 2011.

  • Gudački kvartet Čiurlionis

    Izvanredno kvalitetnim muziciranjem zagrebačkoj se publici predstavio Gudački kvartet Čiurlionis na koncertu održanom u sklopu programa Scene Amadeo. Šteta je da publike u atriju Prirodoslovnog muzeja nije bilo više, jer nas je ansambl iz Litve sjajnom svirkom upoznao i s dijelom litvanske literature, u program uvrstivši djela Mikalojusa Konstantinasa Čiurlionisa (1875-1911) i Fausta Latėna (1956).

    Ansambl je osnovan 1968., njegov voditelj je violončelist Saulius Lipčius, prvu violinu svira sjajni Jonas Tankevičius, drugu violinu Darius Dikšaitis a violu Gediminas Dačinskas. Kvartet aktivno djeluje 37 godina, mnogo i vrlo uspješno nastupa u Litvi i inozemstvu, nagrađen je s visokim priznanjima, a tijekom godina usavršavao se pod umjetničkim vodstvom Dmitrija Shebalina, Vladimira Ovčareka i Vilmosa Tatraija. Ansambl nosi ime po uglednom litvanskom umjetniku, skladatelju Mikalojusu Konstantinasu Čiurlionisu, čiji je opus posebno istaknut u području klavirske glazbe. Osim glazbom, bavio se i slikanjem, pa smo uz izvedbe njegovih djela gledali projekciju njegovih slikarskih radova, a pisao je i poeziju.

    Ansambl je izveo skladateljev Gudački kvartet u c-molu, relativno opsežno trostavačno djelo, pisano u okvirima tradicije druge polovice 19. stoljeća, naglašene ekspresije bogatog harmonijskog jezika i nosive melodike širokih linija u kanonima standardnog pristupa formi. U odnosu prema harmoniji i boji ta partitura na trenutke asocira tonski jezik Sibeliusa, a kao cjelina doimlje se razvojnošću širokih lukova i bogatstvom građe u kojima se nazire složenost načela simfonijske misli.
    Gudački kvartet Čiurlionis
    Muzičari su tu skladbu, kao i četiri Čiurlionisove kraće, najpreciznije bi bilo reći, studije (dva kanona i dvije fuge), izveli ujednačenim pristupom u oblikovanju bogate zvučne slike, preglednim donosom notnog teksta, preciznom intonacijom i razumljivom interpretativnom gradnjom.

    Razina zajedničkog, komornog muziciranja ansambla u svim izvedbama bila je doista zamjetna. Nije riječ samo o uvježbanosti ili sklonosti određenoj vrsti literature, nego o postojanju fine i razgovijetne unutarnje povezanosti i živog, pažljivo građenog međuodnosa, dijaloga četiriju instrumenata koji tvore cjelinu.

    Kvalitetom se svakako ističe Jonas Tankevičius, vrstan violinist savršeno izgrađenog tona čiji je interpretativni govor nosiv i nadahnut, uz što je izvanredno precizan i poticajan u donosu teksta svoje dionice. Mjera inicijativnosti i enervantnosti u njegovu pristupu temelj je razgovijetnosti s jedne strane, a bogate i refleksivne ekspresije s druge strane, koje odlikuju izvedbe ansambla kao domišljene interpretativne cjeline zajedničkog izričaja u pravom smislu te riječi.

    Skladba suvremenog autora Fausta Latėna (1956), njegov Drugi gudački kvartet …In Loving Memory refleksija je kolažne asocijativnosti, građena slikama/modelima/sekvencama izabranih muzičkih reminiscencija. Izričaj i impresija atmosferičnosti, ugođajnosti plastično su oblikovani (treba istaknuti vješto građen tonski i koloristički prostor), a zanimljiv i vrijedan aspekt skladbe je u istodobnosti osobnog i subjektivnog impulsa u izražajnosti sa cjelovitošću skladbe kao zatvorene i dovršene forme.

    U drugom dijelu koncerta Gudački kvartet Čiurlionis izveo je Gudački kvartet op. 27 Edvarda Griega. Sve kvalitete koje smo čuli u ranije izvedenim djelima ansambl je pokazao i u tom djelu. Sposobnost naracije, dakle, linearnog razlaganja i razvijanja muzičke građe, s jasnoćom unutarnjeg pulsa i pokreta, bogatoj tonskoj ekspresiji djela dala je razumljivost u recepciji. Ovdje treba istaknuti raspon dinamike ansambla (sjajno oblikovane gradacije!), rafiniranu i rječito artikuliranu razlikovnost dionica – a što postaje i izražajno interpretativno sredstvo, i kao možda posebno vrijednu kvalitetu koja odlikuje goste iz Litve – izvanredan osjećaj za mjeru. U, primjerice, odnosu prema formi, prema strukturi, prema projekciji cjeline jednog opsežnog djela. Jer, 19. stoljeće, glazbeni romantizam, zahtjevno je područje upravo i zbog, između ostaloga, da tako kažemo, pretjeranosti, prenaglašenosti, neočekivanosti i nekonzistentnosti. Na te zahtjeve Gudački kvartet Čiurlionis odgovorio je na umjetnički zreo i nadahnut način.

    Ansambl je 23. srpnja gostovao u Splitu, a njihov nastup doista treba preporučiti svakome tko cijeni kvalitetno komorno izvodilaštvo. Za nadati se da će uskoro ponovno svirati i u Zagrebu. Na kraju treba reći da je koncert bio organiziran u suradnji sa proizvođačem sira Džiugas (Zemaitijos Pijenas AB) te s Ministarstvom kulture Republike Litve, a na početku koncerta s nekoliko riječi publiku je pozdravila Rita Valiukonytė, predstavnica Litvanskog veleposlanstva u Beču.

    © Dodi Komanov, KLASIKA.hr, 23. srpnja 2011.

kritike