Nesputana kreativnost

Zadarski komorni orkestar, dir. Ivan Repušić, solisti: Katja Repušić, klavir, Vedran Kocelj, truba, Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, 6. lipnja 2011.

  • Zadarski komorni orkestar, dir. Ivan Repušić, solistica: Katja Repušić, klavir,

    Kada u Zadru nastupa Ivan Repušić, uvijek se mogu očekivati oduševljene reakcije publike, a tako je bilo i na ovom, posljednjem koncertu zadarske sezone uoči Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Uz najslavnije zadarsko glazbeno ime – Ivana Repušića u svojstvu šefa-dirigenta Zadarskog komornog orkestra – kao solisti su nastupili njegova supruga, splitska pijanistica Katja Repušić, te trubač Vedran Kocelj. Ova doista respektabilna imena mlade hrvatske izvođačke scene u spoju sa zanimljivim, receptivnim i podatnim programom doista daju nova obojenja koncertne sezone: osebujne stvaralačke estetike Dmitrija Šostakoviča, Johanna Michaela Haydna i Edvarda Griega u preplitanjima glasovira, trube i gudačkog korpusa nisu mogli biti bolji odabir za završetak koncertne sezone.

    Šostakovičev Koncert za klavir, trubu i gudački orkestar u C-duru, br. 1, op. 35 solisti Katja Repušić i Vedran Kocelj interpretirali su na slobodan, nesputan, kreativan način, u kojem se i solisti i dirigent poigravaju s ironično-grotesknim glazbenim tekstom. Upravo ovo neopterećeno poigravanje i neskriveno uživanje interpreta pri izvođenju publici ostavlja najviše prostora za pozitivnu recepciju Šostakovičeve glazbe, koja – kako se čini – ima sve više izgleda za stabiliziranje svoje pozicije u zadarskom koncertnom životu. Kako se radi o koncertu u kojem glasovirska dionica nosi primarnu ulogu, Katja Repušić, inače asistentica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, bila je u prvom planu s odlično i suvereno interpretiranom solističkom dionicom i priželjkivanim spojem mladenačkog žara i interpretacijske zrelosti. Vedran Kocelj dominirao je u idućem dijelu koncerta, na prvi pogled prpošnim, a intepretativno teškim, pretklasičnim Koncertom za trubu, dvije flaute i gudački orkestar br. 2. u C-duru MH 60 J. M. Haydna, s Ivanom Repušićem kao basso-continuom. Sonornost sjajne prodornosti, izvrsne tehnike i Kocelju svojstvene muzikalnosti bila je izuzetno dojmljivo interpretirana do samog kraja koncerta, odnosno do završne solističke kadence, čije bravurama slične solističke kaskade Kocelj ipak nije uspio izvesti na prethodno visokoj razini.
    Zadarski komorni orkestar, dir. Ivan Repušić, solistica: Katja Repušić, klavir,
    Posljednje djelo na repertoaru, Griegova Holberg suita op. 40, oslobodila je prostor Zadarskom komornom orkestru, kojem je Repušić udahnuo novi život temperamentnom, osobno-stvaralačkom energijom, prodirućom do svih članova orkestra. Holberg suita djelo je čija je neobarokna modernost bremenita lijepim, stoga kod publike – pa tako ni kod zadarske – ne može promašiti. Sinteza Repušićeve krajnje profesionalne ozbiljnosti i poštovanja prema glazbenom tekstu te životnog elana i nepatvorene vedrine koju uspijeva komunicirati i prenijeti orkestru, a orkestar publici, zacijelo stvara najdojmljiviji utisak koji slušatelj može ponijeti s koncerta. U stvarnosti, tako je sa svakim koncertom u (su)stvaranju Ivana Repušića: pronalaženje i prenošenje radosti koju glazba može donijeti pojedincu, a koja bi mogla pridonijeti nutarnjem ozdravljanju našeg sve više otužnog društva.

    Šef-dirigent Zadarskog komornog orkestra Ivan Repušić na lijep je način zaokružio koncertnu sezonu, posljednju koju je oblikovala dosadašnja glazbena producentica HNK-ove produkcije klasične glazbe, Branka Dolički. Uz zahvalu gospođi Dolički koja odlazi u mirovinu, ali i drugim nositeljima zadarskog glazbenog i kulturnog života, Repušić je najavio i dolazak nove glazbene producentice Dine Bušić, pred kojom stoji zahtjevan zadatak osmišljavanja budućih koncertnih sezona na idejama bogat način, a u okvirima recesijski smanjenih budžeta.

    U cjelini gledano, zadarska koncertna sezona 2010/2011 bila je kvalitetna, s nekolicinom odličnih koncerata, no nažalost i s otkazanima, pri čemu je, osim bolesti izvođača, ponegdje prste uplela i recesija. U redovnom koncertnom životu malog grada poput Zadra otkazivanje svakog koncerta itekako se osjeća, stoga preostaje nada da recesija neće narušiti postavljene okvire, nego da će spretnost i domišljatost iznaći nove načine zadovoljenja kulturnih potreba Zadrana.

    © Helena Novak, KLASIKA.hr, 8. lipnja 2011.

Piše:

Helena
Novak Penga

kritike