Novi izazovi Višnje Mažuran

Ciklus koncerata Barok i Bar(t)ok, Višnja Mažuran, čembalo, Muzej Mimara, 28. ožujka 2011.

  • Višnja MažuranNeumorna hrvatska čembalistička zvijezda Višnja Mažuran osmislila je novi ciklus od pet koncerata pod duhovitim nazivom Barok i Bar(t)ok, a otvorila ga je 28. ožujka u Muzeju Mimara u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Puna dvorana štovatelja njezine posvećenosti otkrivanju i predstavljanju vrijedne čembalističke literature dokazuje da se redom ekskluzivni projekti koje umjetnica niže iz godine u godinu prate s velikom znatiželjom i očekivanjem. Što se to krije iza znakovitog naziva ciklusa? U svojem opširnom studioznom komentaru na programskoj cedulji ona sama objašnjava: „Prvo čitanje Barok i Bar(t)ok donosi jasnu poruku o tome da se radi o dva udaljena svijeta koja stoje u međusobnoj opreci, pogotovo kada je riječ o čembalu. No, ako slovo t koje je napisano u zagradi izostavimo, u drugoj varijanti dobivamo dvije istovjetne riječi Barok i Barok i tu se nalazi pitanje koje traži odgovor…"

    Barok je dao mnogo vrsnih skladatelja koji su pisali za čembalo. No na samom su vrhu Johann Sebastian Bach i François Couperin, predstavnici različitih kultura. Iako su bili suvremenici, stilske su razlike velike, pa se stoga i može govoriti o dva baroka – njemačkom i francuskom. Dosad se Višnja Mažuran mnogo bavila Bachom, ali je ovaj put prednost dala Couperinu, odlučivši da tijekom pet najavljenih koncerata, uz Bacha i Bartoka, ali i drugih skladatelja, prošeće kroz svih 27 suita velikog Couperina, odabravši najzanimljivije stavke, koji osim uobičajenih plesnih stavaka (Allemande, Courant, Sarabande, Menuet, Gavotte, Gigue) sadrže i druge plesne ili programske naslove. Svakom od koncerata dala je naslov po jednoj skladbi, pa je tako prvi koncert bio naslovljen po možda najpopularnijoj Les Baricades Mistérieuses (Tajanstvene barikade). Ta je ljupka minijatura bila završna točka tog impresivnog izbora od petnaest skladbi iz prvih šest Couperinovih suita za čembalo koje je on nazvao Ordres.

    Na početku koncerta se međutim našao Johann Sebastian Bach i njegova Suita u a-molu, BWV 818a. Karakteristična bachovska motoričnost i bogatstvo ukrasa u šest stilski strogo komponiranih plesnih stavaka u zreloj i promišljenoj interpretaciji Višnje Mažuran bio je znakovit uvod i najava posve drukčijeg svijeta koji na originalan način izmiče zadanim pravilima, napose rafiniranim glazbenim jezikom i tipičnim francuskim šarmom odnjegovanim u sretnom i povlaštenom okružju kraljevskog dvora Louisa XIV gdje je službovao i gdje je stvarajući svoje "blistave virtuozne i suptilne poetske slike-portrete… izoštrio osjećaj za lijepo, zanimljivo i humorno", kako je to s osjetnim poštovanjem i vidljivim oduševljenjem predstavila i naša umjetnica.

    A što je s Bartokom, istaknutim predstavnikom 20. stoljeća? Njega je Višnja Mažuran, kako kaže, samo posudila. No, ispostavilo se da se odabir jednostavnih i šarmantnih klavirskih stavaka Béle Bartóka s folklornom tematikom – Sonatina (Dudelsackpfeifer, Bärentanz-Finale) i Tri plesa na bugarske teme – u neobaroknoj čembalističkoj provedbi itekako dobro uklopio u program na kraju prvog i drugog dijela koncerta. Bit će stoga zanimljivo poslušati i drugi koncert ciklusa Barok i Bar(t)ok pod nazivom Les Charmes, koji će se održati 29. travnja u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 20, u okviru Festivala Sv. Marka. Na programu će također biti djela Bacha, Couperina i Bartoka, ali i Ligetija, kojeg je umjetnica u dodatku najavila izvedbom jedne njegove minijature iz ciklusa Musice ricercate, a kako bi podcrtala osnovni ton uspješne večeri, ponovila je još jednom čarobne Couperinove Tajanstvene barikade.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 30. ožujka 2011.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike