Nepoznata i zapostavljena Bersina djela

Bersa i krug, Hrvatski glazbeni zavod, 14. veljače 2010.

  • Danijel Detoni, foto: Davor Hrvoj, mbz.hrKoncertom Bersa i krug najavljen je veliki projekt izdavanja sabranih djela uglednog hrvatskog skladatelja Blagoja Berse (Dubrovnik, 1873 – Zagreb,1934), što će ispuniti praznine koje su priječile potpunije sagledavanje i vrednovanje njegova opusa. Bersa "nije bio samo najsnažnija stvaralačka osobnost svoje skladateljske generacije, nego i profesionalni autoritet onima u dolasku, jer je uz stručno znanje imao i onu intelektualnu širinu po kojoj je njegova vrsta stilske sinteze prerasla u estetiku individualnog eklekticizma par excellence. Bio je pripadnik hrvatske obitelji slavenskih, romanskih i germanskih korijena, čiji se europski životni put odvijao između rodnog Mediterana, austro-ugarske prijestolnice i hrvatskog glavnog grada".

    Zahvaljujući donaciji Bersinih nasljednika (Dobrile i Petra Smirčića) dio njegove ostavštine već se desetak godina nalazi u HGZ-u, a ostatak je od ranije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Nametnula se stoga potreba da se cjelokupna ta ostavština objavi prema suvremenim tehnološkim, tehničkim i stručnim standardima. Timski projekt izdavanja sabranih djela Blagoja Berse pokrenuo je Hrvatski glazbeni zavod inicijativom i zalaganjem njegove potpredsjednice, ugledne muzikologinje dr. Eve Sedak. Radi se o ambicioznom dugoročnom poslu u kojem sudjeluje i Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU, a koji će rezultirati objavljivanjem pet knjiga Bersinih dnevničkih zapisa, literarnih naslova, korespondencije, pedagoške građe i tematskog popisa djela te četrnaest notnih svezaka cjelokupnog skladateljevog opusa (solističkog, komornog, zborskog, orkestralnog i glazbeno-scenskog).
    Kvartet Porin, foto: www.pousamobor.hr
    Skorašnji izlazak prve knjige, Dnevnika, i prvog notnog izdanja, Djela za klavir, bio je povodom da se javnost upozori na važnost tog pozamašnog projekta. Izabran je najprikladniji način – koncert Bersinih djela ali u kontekstu kruga njegovih suvremenika, skladatelja proizašlih iz iste škole uglednog prof. Roberta Fuchsa na bečkom Konzervatoriju. A to su između ostalih bili Gustav Mahler i Alexandr Zemlinsky koji su uokvirili Bersu na prvom koncertu tog vrijednog i zanimljivog ciklusa. Bili su to njihovi rani opusi: Mahlerov Klavirski kvartet u a-molu (sačuvan je samo jedan stavak tog rada iz studentskih dana) i Gudački kvartet u A-duru, op. 4 Zemlinskogaiz 1898.

    Martina Gojčeta Silić, foto: www.youtube.comBersino stvaralaštvo predstavljeno je pak njegovim prvim opusom, elegijom za violinu i klavir Povero Tonin u prvoj suvremenoj izvedbi violinista Ivana Novinca i pijanista Danijela Detonija. Slijedila je elegija za violončelo i klavir Réverie, op. 49 u tumačenju Neve Begović i ponovno Danijela Detonija, dok je Detoni samostalno interpretirao tri skladbe za klavir: Na žalu, Baladu u d-molu op. 75 i jednu praizvedbu, dosada neizvedenu Bizarnu serenadu koju je autor kasnije pretvorio u simfonijsku pjesmu Sablasti. Tri popijevke na temu smrti La fête des morts, op. 64 (tekst: Maurice Bouchor), O lache nicht, op. 32 (tekst: Mihail Jurjevič Ljermontov u njemačkom prijevodu) i Mein süßes Lieb, wenn du im Grab, op. 39 (tekst: Heinrich Heine) sugestivno je na kraju tog Bersinog bloka otpjevala mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, također u suradnji s Danijelom Detonijem.

    Svi interpreti večeri, mahom vrsni mladi umjetnici pažljivo su i temeljito pripremili program gotovo nepoznatih i nepravedno zapostavljenih djela. Posebice je bio zaposlen pijanist Danijel Detoni, kao solist, pratilac i suradnik gudačkog kvarteta Porin u sastavu Ivan Novinc i Tamara Petir, violine, Lucija Brnadić viola i Neva Begović, violončelo. Ovako savjesno predstavljen Bersa u okružju Mahlera i Zemlinskog samo potvrđuje opravdanost i vrijednost tog projekta, kao „jednog od prioritetnih kulturoloških zadataka u širem smislu, koji svjedoči o umjetničkom i povijesnom integritetu Bersine glazbe, te o pripadništvu tradiciji, utjecajima i školama koje čine jezgru europske glazbene kulture 20. stoljeća".

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 21. veljače 2010.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike